Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja u nedjelju počinje trodnevni posjet Azerbajdžanu, kavkasko-kaspijskoj državi bogatoj naftom koja zahvaljujući crnom zlatu ekonomski raste i privlači velika zapadna ulaganja, smatra da je za Europsku uniju važna dobra suradnja s tom zemljom radi diverzifikacije izvora energenata i sigurnosti energetske opskrbe.
EU se suočava s brojnim izazovima, među kojima je održivost europskog energetskog razvoja jedan od najvažnijih, pa su stoga i energetska opskrba Europe iz kaspijske regije i odnosi s Azerbajdžanom za EU vrlo važni, kazala je hrvatska predsjednica u razgovoru za časopis Caspian Energy uoči posjeta Azerbajdžanu gdje će boraviti do utorka na poziv azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva.
Osim sa svojim domaćinom, predsjednica će se sastati s premijerom Arturom Rasizadeom te predsjednikom parlamenta Ogtajom Asadovom.
“Odnosi s Azerbajdžanom iznimno su važni za EU. Duboko sam svjesna važnosti postizanja strateškog partnerstva s tom zemljom”, kazala je predsjednica.
Istaknula je važnost odluke konzorcija Shah Deniz o izgradnji Transjadranskog plinovoda koji smatra optimalnom opcijom za opskrbu plinom jugoistočne Europe. “Taj projekt EU je priznala kao jedan od projekata od zajedničkog interesa i ključan je za poboljšanje sigurnosti opskrbe plinom”.
Projekt TAP-a kojim bi se jugoistok Europe opskrbljivao plinom iz područja Kaspijskog jezera, svečano je potpisan 2013. u Bakuu.
Hrvatska se odlučila tom projektu priključiti Jadransko jonskim plinovodom (IAP) , rečeno je tada u Bakuu gdje je bio i bivši premijer Zoran Milanović. Prvi kubici plina trebali bi, po tadašnjem planu, poteći plinovodom 2020.
Predsjednica uoči posjeta kaže da su upravo izgradnja IAP-a i LNG terminala na otoku Krku “naši prioritetni projekti, a kao takvi su na popisu europskih projekata od zajedničkog interesa”.
IAP smatra izvrsnim projektom koji bi omogućio da plin izravno iz kaspijske regije bude transportiran do europskih kupaca, a izgradnja plutajućeg LNG terminala na Krku otvara, kaže, mogućnost prijevoza plina sve to Poljske. Plinovod bi omogućio opskrbu zemalja sudionica, a višak bi bio transportiran za druge europske zemlje.
Hrvatska želi biti vidljivija u Azerbajdžanu
Grabar-Kitarović je naglasila da su geopolitičke napetosti povezane sa sukobom u Ukrajini potvrdile potrebu jačanja energetske sigurnosti u Europi koja je, iako je učinila mnogo, još uvijek “ranjiva na vanjske šokove” što je skrenulo pozornost i na potrebu izgradnje energetske infrastrukture i na nove dobavne rute.
U Azerbajdžanu koji godinama bilježi izvrstan ekonomski rast i radi na diverzifikaciji gospodarstva te pokušava poboljšati i ulagačku i poslovnu klimu, Hrvatska bi željela povećati svoju vidljivost, kazala je Grabar Kitarović, a ključni čimbenici na koje se pritom oslanja su izvozni proizvodi visoke dodatne vrijednosti i kvalitete, kao brodovi, elektronički sklopovi i komponente, lijekovi i medicinski proizvodi, softverska rješenja i strojevi za razminiravanje.
U sklopu službenog posjeta predsjednica će se obratiti zajedno s azerbajdžanskim domaćinom hrvatskim i azerbajdžanskim poduzetnicima na gospodarskom forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i azerbajdžanske državne agencije za investicije AZPROMO.
Također će održati predavanje na Diplomatskoj akademiji u Bakuu te će se susresti s hrvatskom zajednicom u Azerbajdžanu čiji je vjerojatno najpoznatiji pripadnik izbornik tamošnje nogometne reprezentacije Robert Prosinečki.
Azerbajdžan je zemlja uključena u program Istočnog partnerstva EU-a koje čini šest bivših država Sovjetskog Saveza: Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina.
Partnerstvo je uspostavljeno 2009. kako bi se podržali pokušaji političkih, društvenih i ekonomskih reformi u tim zemljama u cilju jačanja demokratizacije i dobrog upravljanja, energetske sigurnosti, zaštite okoliša te gospodarskog i društvenog razvoja.
Gruzija, Moldavija i Ukrajina sklopile su s EU-om sporazume o pridruživanju, a Azerbajdžan je konstantno meta kritika zbog demokratskog deficita i stanja ljudskih prava.
Kontrovezni predsjednik Ilham Alijev
Nakon njezinih prethodnika, predsjednika Stjepana Mesića i Ive Josipovića, Grabar-Kitarović treća je osoba na čelu hrvatske države koja posjećuje Azerbajdžan, državu koju predsjednik Ilham Alijev (54) vodi čvrstom rukom otkad je 2003. umro njegov otac Hajdar, i sam na čelu države od 1993. godine.
Mesić je bio prvi hrvatski predsjednik u posjetu toj zemlji – 2007. godine, nakon što je predsjednik Ilham Alijev boravio u Hrvatskoj u lipnju 2005. godine. Tada je već izražen interes za jačanje svekolike suradnje između dviju država, a posebice na području gospodarstva.
Uslijedio je posjet Ive Josipovića, u ožujku 2012. godine, a Alijevje bio u Hrvatskoj u ožujku godinu poslije. Uz sastanke s državnim vrhom u središtu interesa bile su ponovno gospodarske teme i potpisivanje nekoliko sporazuma.
Posjet Alijeva Hrvatskoj nije prošao bez prosvjeda i upozorenja nevladinih organizacija da hrvatske vlasti suradnjom s Azerbajdžanom daju legitimitet kršenju ljudskih prava u toj zemlji.
Ilham Alijev nakon 2003. ponovno pobjeđuje na izborima 2008. i 2013. godine. EU ih je sve redom negativno ocijenila na poštivanju međunarodnih standarda.
Azerbajdžanski predsjednik uvelike se smatra kontroverznom osobom. Kritizira ga se za autoritarnu vladavinu, a spočitava mu se i navodna povezanost s korupcijom.
U “Panamskim dokumentima” objavljenim u proljeće ove godine koji otkrivaju da su svjetski bogataši, državnici i političari skrivali novac u poreznim oazama preko odvjetničke tvrtke Mossac Fonseca spominje se čitava obitelj Alijev, njegova supruga, kćeri i sin koji kontroliraju najvažnije sektore azerbajdžanske ekonomije.
Prije nepunih mjesec dana na referendumu su podržane ustavne promjene kojima se produžuje ostanak na vlasti predsjednika Alijeva, što su tamošnja oporba i skupine za zaštitu ljudskih prava osudile kao strategiju kojom bi se zacementirala dinastijska obiteljska vladavina.
Predsjednički mandat želi se produžiti na sedam godina, nasuprot sadašnjih pet, ali se želi i ukinuti dobna granica od minimalno 35 godina za kandidaturu za predsjednika čime se, ocjenjuju analitičari, potencijalno otvara put sinu Ilhama Alijeva, 19-godišnjem Hajdaru, da naslijedi svojeg oca.
Azerbajdžan je zemlja s nešto više od devet milijuna stanovnika, od kojih je više od devedeset posto muslimana. U glavnom gradu Bakuu, koji se pomalo pretvara u pravi mali Dubai, ponovno zahvaljujući novcu od nafte, službeno živi nešto više od dva milijuna stanovnika, iako ih je zbog dolaska izbjeglica navodno puno više.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
