Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je kako se u srednjobosanskoj općini Bugojnu pokušava zatrti identitet Hrvata. Pozvao je vlasti te općine da slijede primjer “multietničkog” Mostara u kojemu su hrvatska i bošnjačka zajednica jednakopravne, objavio je HRT.
“Nakon rata na sceni je pokušaj zatiranja identiteta hrvatskog naroda ovdje. Jer ovdje više nema ni ulica koje se zovu po Hrvatima“, rekao je Grlić Radman na obljetnici stradanja tamošnjih Hrvata u ratu u BiH 1990-tih.
Grlić Radman želi da se Bugojno ugleda u Mostar
“Želio bih da Bugojno slijedi primjer Mostara koji je istinski multietnička sredina u kojoj su svi zastupljeni i u vlasti”, dodao je ministar.
>Grlić Radman: Komšić je glavni izvor nestabilnosti u BiH
On je s čelnikom bosanskohercegovačkih Hrvata Draganom Čovićem bio na misi te polaganju vijenaca i paljenju svijeća za poginule hrvatske civile i vojnike 1993. godine.
“Nadam se da će otvaranje pregovora BiH s Europskom unijom pomoći u prihvaćanju vrijednosti po kojima će se lakše suočiti i s prošlošću i kažnjavanjem ratnih zločina te pokazati put prerastanja u multietničke sredine i mjestima poput Bugojna”, rekao je Grlić Radman novinarima.
Čović: Još tražimo pravdu za stradanja nevinih
Čović je istaknuo kako se u Bugojnu obilježavaju “bol i patnje nevinih žrtava našega naroda za čija stradanja još tražimo pravdu”. Sporost pravde za ove teške zločine je razočaravajuća, istaknuo je.
>Bugojno: Tijekom proslave Tijelova skupina mladića uznemiravala vjernike
U napadu Armije BiH u ljeto 1993. ubijeno je 200 civila i vojnika i prognano 15.000 Hrvata. Za tijelima 15 najviših hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika još se traga.
Ove je godine počelo suđenje vodećim ratnim bošnjačkim vojnim i civilnim čelnicima za zločine u Bugojnu. Među njima su i general Selmo Cikotić i ratni načelnik Bugojna Dževad Mlaćo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
