Gubitak šumskog pokrova u svijetu iznosio je u 2016. rekordnih 29,7 milijuna hektara, što je površina Novog Zelanda, navodi Global Forest Watch (GFW) i upozorava da je to 51 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Razlog za taj munjeviti skok u samo godinu dana su brojni požari koji su lani harali svijetom. Nedavni požari koji su pogodili Kaliforniju i Portugal u 2017., vjerojatno će donijeti novi rekord, upozoravaju stručnjaci.
Rast šumskih požara u 2015. i 2016. objašnjava se djelomice učincima El Nina, cikličke prirodne pojave povezane s promjenama klime u tropima, koji je u tom razdoblju bio drugi najjači otkako se prati i stvorio je suhe uvjete u tropima.
Prema GFW-u, ustanovi za nadzor šumskih požara koja radi u partnerstvu s Institutom za svjetske resurse (World Resources Institute, WRI), klimatske promjene povećavaju intenzitet i troškove šumskih požara. Brazil, Indonezija i Portugal pretrpjeli su velike gubitke šumskog pokrivača izazvanih požarom u 2016.
Osim požara, deforestacija je vezana uz sječu šuma za dobivanje poljoprivrednih zemljišta i uz rudarsku djelatnost. Međutim, prema službenim brazilskim podacima deforestacija je pala zbog sječe šuma za poljoprivredu i gradnju infrastrukture, ali zato raste zbog požara. U Amazoniji je tako sječa šuma pala za 16 posto od kolovoza 2016. do srpnja 2017., prvi put u tri godine.
Zbog požara je Brazil u 2016. izgubio dvostruko više šumskog pokrova nego u 2015., odnosno čak trostruko više u području Amazonije gdje je izgorjelo 3,7 milijuna hektara.
Portugal je izgubio 4 posto svojih šumskih površina, što je najveći postotak za neku državu.
Prema izvješću, za to su odgovorni eukaliptus, koji lako gori, u kombinaciji s lošim upravljanjem tlima i nedostatnom provedbom mjera za sprječavanje požara.
S 15.000 izgorenih hektara početkom 2016., Republika Kongo pretrpjela je najveći šumski požar dosad zabilježen u središnjoj Africi.
Na lokalitetu Fort McMurray u Kanadi, požari su u svibnju uništili više od 600.000 hektara te prouzročili 8,8 milijarda dolara štete.
Šumski požari i deforestacija mogu povećati stopu preuranjene smrtnosti i bolesti te negativno utjecati na gospodarstvo, upozorava se u izvješću. Šumski požari mogu naštetiti izvorima pitke vode i bioraznolikosti, a ispuštaju u atmosferu goleme količine ugljikovog dioksida (CO2).
Upravo je CO2 jedan od štetnih plinova s učinkom staklenika koji pridonose globalnom zagrijavanju. Za globalno zagrijavanje planeta uvelike je odgovoran čovjek koji svojim djelovanjem pridonosi povećanju temperatura na zemlji i porastu suša u nekim područjima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
