Političke stranke s hrvatskim predznakom su na proteklim izborima u Bosni i Hercegovini ostvarile katastrofalne rezultate u natjecanju za makar simbolično sudjelovanje u tijelima vlasti Republike Srpske pa će, kako sada stvari stoje, hrvatske interese u parlamentu tog entiteta zastupati članovi srpskih političkih stranaka, prenijeli su u ponedjeljak lokalni mediji.
Prema izračunima koje je objavio portal lista Euro blic, jedini zastupnici u Narodnoj supštini RS koji su se uoči izbora izjasnili Hrvatima bit će iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, Socijalističke partije RS (SP) i iz Srpske demokratske stranke (SDS).
Temeljem takozvanih kompenzacijskih listi hrvatska zastupnička mjesta vjerojatno će dobiti SNSD-ova Željka Stojičić, Andrea Dorić iz SP-a i Ivanka Marković iz SDS-a.
U hrvatskoj zastupničkoj kvoti je još jedno mjesto, no za sada nije poznato kome bi ono moglo pripasti jer još nisu obrađeni svi izborni rezultati.
Po četiri zastupnička mjesta za Hrvate i Bošnjake rezervirana su u parlamentu RS temeljem odredbi amandmana na ustave oba entiteta, donesenih nakon pravorijeka Ustavnog suda BiH koji je zaključio kako su svi konstitutivni narodi u BiH ravnopravni na cijelom njezinom teritoriju, bez obzira u kojem entitetu žive.
Sukladno tome svakom narodu zajamčen je minimalni broj mjesta u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti svakog entiteta, uključujući mandate u parlamentima i ministarske pozicije u entitetskim vladama.
Na ovogodišnjim općim izborima koalicije u kojima su sudjelovale stranke s hrvatskim predznakom osvojile su tek simboličan broj glasova u natjecanju za zastupnička mjesta u parlamentu RS.
Koalicija od nazivom “Proeuropski blok”, u kojoj je bila i Hrvatska stranka (HS), osvojila je nešto više od 7600 glasova ili 1,18 posto glasova, a kako nije prešla izborni prag od 3 posto nije dobila niti jedan mandat.
Još gori rezultat zabilježila je koalicija predvođena HDZ-om BiH, za koju je glasovalo jedva nešto više od tisuću birača ili simboličnih 0,16 posto.
HDZ je nešto bolje prošao sa svojim kandidatom za hrvatskog dopredsjednika RS, iako je rječ o poziciji koja ima tek simboličko značenje i ne podrazumijeva bilo kakve ozbiljnije ovlasti. Josip Jerković, koji je tu dužnost obnašao u protekle četiri godine, dobio je oko 2000 glasova, dvostruko više od Joze Barišića iz HS-a, no o tome tko će od njih biti na tom mjestu do 2022. ipak će u konačnici odlučiti glasovi birača iz inozemstva, pristigli poštom, koji se još prebrojavaju.
Bošnjaci su u ovoj utrci ipak prošli nešto bolje, jer će se njihov autentični glas u Narodnoj skupštini RS ipak čuti s obzirom da je koalicija predvođena Strankom demokratske akcije (SDA) prešla izborni prag s osvojenih gotovo 23 tisuće glasova odnosno 3,5 posto i vjerojatno uspjela izboriti najmanje tri madata.
U utrci za bošnjačkog dopredsjednika RS najveći broj glasova dobio je Ramiz Salkić, također iz SDA, za kojega je glasovalo 16,5 tisuća birača ili njih 2,5 posto, što je dvostruko više od drugoplasiranog izvanstranačkog kandidata Ćamila Durakovića, nekadašnjeg načelnika općine Srebrenica.
