Hrvati u Vojvodini: Proglašenje Šešelja odgovornim za progon ‘mala je utjeha’

Foto: Fah

Hrvati u Vojvodini drže da je proglašenje bivšeg haškog optuženika Vojislava Šešelja odgovornim za progon i deportaciju, ponajprije srijemskih Hrvata, tek mala utjeha za sve ono što je učinjeno pripadnicima hrvatske zajednice 90-ih godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) proglasio je u srijedu lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja odgovornim za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata tijekom 90-ih i osudio ga na 10 godina zatvora.

> (VIDEO) MICT: Šešeljevi govori bili su huškački, cilj im je bio progon nesrpskog stanovništva

Međutim, Šešelj neće ići u zatvor jer je u pritvoru Haškog tribunala tijekom suđenja proveo ukupno 11,5 godina što je sud uvažio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Marko Kljajić, bivši svećenik u mjestu Hrtkovci i autor djela “Kako je umirao moj narod”, o zločinima nad Hrvatima u Srijemu 90-ih, razočaran je načinom na koji je vođen sudski proces u Den Haagu protiv Šešelja.

„Mala satisfakcija i utjeha jeste to što je proglašen odgovornim za zločine nad Hrvatima u Vojvodini. Ali mene kao i svakog normalnog čovjeka bole krvavi tragovi što su ih ostavili četničke vojvode i ‘Bijeli orlovi’ napose po Srijemu“, naveo je Kljajić.

Dodao je kako ga boli i „nepravedna Haška pravda“ pa ga ni ova posljednja presuda nije iznenadila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„U stvari to je opet farsa, i politika – ružna politika“, zaključio je svećenik Kljajić.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov navodi kako je to prvo službeno priznanje, visoke međunarodne sudske instance zločina nad Hrvatima u Vojvodini.

„Možemo reći da je mali dio pravde ostvaren, kao i zadovoljština kod žrtava. Nećemo govoriti o visini kazne i odgovara li ona težini zločina, ali moramo ustvrditi da je i sud međunarodne zajednice potvrdio ono što predstavnici hrvatske manjine i žrtve govore godinama – da je zločina nad Hrvatima u Vojvodini bilo. I to, ne kao pojedinačnih slučajeva, već kao dio širih politika i aktivnosti u kojima su sudjelovale paravojne jedinice i politički subjekti u Srbiji“, naglasio je Žigmanov.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

On očekuje da će se „nakon ovoga priznanja, politike suočavanja s prošlošću nastaviti provoditi“ i da će i drugi zločini nad Hrvatima u Vojvodini tijekom devedesetih biti procesuirani, a izvršitelji kažnjeni.

“Za očekivati je da ova presuda MICT-a osnaži politike suočavanja s prošlošću na prostorima bivše Jugoslavije”, rekao je Žigmanov za Hinu „jer ne treba zaboraviti da je 25 osoba ubijeno, a oko 35.000 ih je protjerano“, iz Vojvodine, a ponajprije s područja Srijema.

Žigmanov inzistira kako je današnja presuda Šešelj istodobno “dala za pravo” dosadašnjim stajalištima, tvrdnjama i upozorenjima predstavnika hrvatske zajednice u Srbiji, žrtava progona i nevladinih udruga i organizacija o zlodjelima kojima su bili izloženi Hrvati u Vojvodini.

Podsjeća da “na teritoriju Srbije nije bilo rata” i da državljani Srbije hrvatske nacionalnosti nisu iskazivali nelojalnost državi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Iza tih zločina stajale su državne strukture i paravojne i policijske snage”, a “poticaj progona i nasilja imao je za posljedicu protjerivanje i ubojstva vojvođanskih Hrvata”.

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog Mehanizma za kaznene sudove donijelo je u srijedu odluku da je Šešelj kriv za zločine protiv čovječnosti po točkama 1, 10 i 11 iz optužnice, koje uključuju progone, protjerivanje i prisilno premještanje vojvođanskih Hrvata u selu Hrtkovci 1992. godine.

Time je preinačena prvostupanjska odluka kojom je 2016. godine predsjednik SRS-a oslobođen od svih optužbi Haškog tužiteljstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.