Iranski kršćani ugroženi, ali broj im svejedno raste

Foto: Thinkstock

Pritisak nad kršćanima u Iranu ogroman je. Većinski muslimanska zemlja s 80 milijuna stanovnika teško prihvaća obraćenike na kršćanstvo. Međutim, kršćanstvo se brzo širi među mladim ljudima u nekim od vjerski najkonzervativnijih iranskih gradova, prenosi iranska kršćanska medijska agencija Mohabat News. To izaziva zabrinutost među islamskim klericima, koji krivnju za to pripisuju utjecajima iz inozemstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan ugledni klerik, ajatolah Alavi Boroujerdi, nedavno je izjavio kako „točni izvještaji kažu da mladi postaju kršćanima u Komu (gdje se nalazi jedno od najpoznatijih islamskih svetišta) te pohađaju kućne crkve”. Njegovu zabrinutost dijele i drugi, poput utjecajnog klerika ajatolaha Makarema Shirazija koji je to tijekom godina izrazio više puta, prenosi Mohabat News.

Prošle godine izrazio je svoju „najdublju zabrinutost zbog popularnosti kršćanstva u predgrađima Mašhada” – hodočasničkog odredišta muslimana šijita – nakon čega su „vjerski i politički vođe u tome gradu odmah poslali velik broj islamskih učitelja i propovjednika u predgrađa Mašhada kako bi odvratili mlade od kršćanstva”, prenosi Mohabat.
Još 70-ih godina, u vrijeme Iranske revolucije, u iranskim su se gradovima javile „kućne crkve“ , odnosno mise su se počele služiti u domovima, na perzijskom jeziku. Perzijski jezik, za razliku od drugih jezika koji se u Iranu govore, razumiju svi muslimani, a osim toga, razlog za sve više obraćenika na kršćanstvo tada je bilo i nezadovoljstvo, ali i nasilje kojega je u Iranu bilo mnogo za vrijeme Iranske revolucije.

Od tada pa do danas, obratiti se na kršćanstvo u Iranu postalo je vrlo opasno. Zabilježeni su slučajevi zatvaranja, mučenja pa i smrtnih kazni zbog prelaska s islama na kršćanstvo. Kiaa Aalipour, iz organizacije Članak 18 (engl. Article 18), nazvane prema jednom od članaka Europske povelje o ljudskim pravima, prošlog je tjedna za World Watch Monitor izjavio da iranska vlada „obraćenike na kršćanstvo smatra stalnom prijetnjom islamskom identitetu i Islamskoj Republici Iranu.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Iranski je režim u velikom strahu od porasta kršćanstva u Iranu,” rekao je. „Ako se sve više i više Iranaca bude obraćalo na kršćanstvo, legitimnost iranskog režima, utemeljenog na islamskoj teokraciji, bit će u potpunosti izgubljena”. Unatoč naporima iranske vlade da promiče Islam među mladim ljudima u gradovima kao što su Mašhad i Kom te unatoč strogim mjerama protiv novoobraćenika na kršćanstvo, od kojih su mnogi uznemirivani i uhićeni, mnogi mladi Iranci i dalje se obraćaju i kažu kako su voljni suočiti se s posljedicama.

Iran je zemlja u kojoj je većinom mlado stanovništvo, a kršćanstvo je zabilježena religija s najbržim porastom u Iranu. Smatra se da kršćani čine tek oko 0,6% (oko 500 000) od oko 80 milijuna stanovnika Irana, iako je teško odrediti točan broj. S obzirom na sankcije do kojih dolazi ako javno priznaju svoju vjeru, mnogi kršćani u Iranu deklariraju se i dalje muslimanima iako su prešli na kršćanstvo. Nedenominacijska organizacija Open Doors koja pomaže progonjenim kršćanima u više od 60 zemalja svijeta sastavila je World Watch List za 2017. godinu, popis 50 zemalja u kojima je najteže biti kršćanin, a Iran na tom popisu zauzima osmo mjesto. Ispred Irana nalaze se Sjeverna Koreja, Somalija, Afganistan, Pakistan, Sudan, Sirija i Irak.

Najmanje 193 kršćana uhićeno je ili zatvoreno u Iranu 2016. godine, od kojih su mnogi obraćenici s islama. Zadnjih mjeseci više od dvanaest kršćana osuđeno je na barem deset godina zatvora zbog „djelovanja protiv nacionalne sigurnosti.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Usprkos svim navedenim crnim brojkama, broj kršćana u Iranu raste. Spominje se godišnja stopa rasta od oko 5,2%, a o stvarnom rastu broja kršćana teško je govoriti s obzirom na to da je teška situacija u kojoj žive još uvijek razlog skrivanja i življenja vjere u svojim domovima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.