Pohod pape Franje Sarajevu otvorio je brojna druga pitanja o Bosni i Hercegovini, posebno ono o broju Hrvata koji žive u toj zemlji, te o tome koliko ih se od rata do danas odselilo.
Što pokazuje statistika?
U BiH danas ima 1,836.603 Bošnjaka (48,4 posto), 1,239.019 Srba (32,7 posto), 553.000 Hrvata (14,6 posto) i 163.000 onih koji su se izjasnili kao ostali (4,3 posto). Ukupno 3,791.622 stanovnika. Prije rata bilo ih je 4,377.033, odnosno 585 tisuća više nego danas.
Na zadnjem popisu 1991. godine 760.852 stanovnika ili 17,38 posto izjasnili su se kao Hrvati. To znači da ih je sada gotovo 208 tisuća ili 27,3 posto manje.
Tako barem kažu informacije koje su dostupne iako još nije službeno objavljen popis stanovništva proveden još u listopadu 2013. Navodno iz Zavoda za statistiku Republike Srpske inzitiraju na primjeni kontrolnih pitanja koja bi ukupni broj stanovnika smanjila za više od 430 tisuća. Time bi se izbrisalo 233 tisuće Bošnjaka, gotovo 87 tisuća Hrvata i 102 tisuće Srba i došlo do brojke od oko 3,3 milijuna stanovnika.
Tako se nastoji iz popisa ukloniti brojni građani BiH koji su tijekom rata protjerani iz svojih domova a privremeno žive drugdje dok u zemlji još uvijek posjeduju imovinu ili održavaju obiteljske veze. Kritičari su jasni po tom pitanju – vide to kao neku vrstu dovršetka procesa etničkog čišćenja.
Na području Republike Srpske najviše iseljenih Hrvata
U Republici Srpskoj Srba ima 1,1 milijun ili 83,2 posto, Bošnjaka je 175.000, što je 13,2 posto, a Hrvata ima 33.000 (2,5 posto), dok je ostalih 1,1 posto.
Na području Republike Srpske prije rata 1991. godine bilo je 152.856 katolika Hrvata, a prema podacima od 31.12. 2014. taj broj smanjio se na 9 355, što znači da u odnosu na 1991. godinu na području Republike Srpske nedostaje 93,87% katolika.
Na ovaj problem upozoravala je komisija Iustitia et pax Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, posebno na činjenicu u kako još uvijek traju brojne opstrukcije pri povratku izbjeglica u tu zemlju kao i da zbog toga posebice trpe Hrvati katolici, koji su u najvećem broju tijekom proteklog rata u BiH prognani iz svojih domova.
“Svih se poratnih godina na različite načine opstruirao povratak prognanih i izbjeglih bosanskih Hrvata, osobito na području entiteta RS”, stajalo je u izjavi koju potpisuje banjalučki biskup Franjo Komarica.
Dodik: Sarajevo je etnički očišćen grad
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik komentirao je poruke koje je Papa prilikom posjeta Sarajevu odaslao iz BiH: “Naravno da su (poruke) univerzalne i ja ih prihvaćam, ali sve je to bilo u funkciji farse da se pokaže kako je Sarajevo multikulturalan grad, u kome navodno živi multikulturalizam. Njega se odrekla, recimo, i sama Njemačka, izjavom Angele Merkel od prije nekoliko godina, da je to mrtvo i da ne postoji. Ali se pokušava oživjeti u Sarajevu, gradu gdje živi više Kineza, nego Srba i Hrvata”.
Dodao je kako su političke i državničke poruke koje su se čule iz Sarajeva imaginacija, s obzirom na realnost da u BiH buja islamski radikalizam i da je Sarajevo etnički očišćen grad. Je li se ta izjava odnosila i na cijelu Republiku Srpsku?
“Od 70.000 vjernika na stadionu Koševo, samo njih 1.000 je bilo iz Sarajeva, dok su ostali došli iz drugih krajeva. U tom gradu danas nema kršćana, jer su oni protjerani u proteklom ratu”, pojasnio je.
To govori dovoljno o Dodikovim težnjama, općenito težnjama koje postoje u Republici Srpskoj, iako je prije pet godina govorio nešto drugačije i pozivao iseljene građane da se vrate u Republiku Srpsku i poručio da on i vlada svima njima jamče sigurnost. Čak je rekao kako je spreman sa svojom vladom doći među Hrvate, iseljene iz Republike Srpske, u Hrvatsku, i pozvati ih na povratak. To se, naravno, nije dogodilo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
, dok je ostalih 1,1 posto.){kind=link}