Prebrojavanje glasačkih listića s izbora provedenih u Bosni i Hercegovini 7. listopada odvija se sukladno planu i bez poteškoća, a pritužbe političkih stranaka i kandidata na navodne nepravilnosti nisu utemeljene na stvarnim dokazima, kazao je u četvrtak u Sarajevu predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) Branko Petrić.
On je na konferenciji za novinstvo kazao kako je nakon prebrojavanja glasova s redovitih biračkih mjesta u utorak počelo brojanje oko 3700 nepotvrđenih glasačkih listića što su ih koristile osobe koje su glasovale izvan mjesta prebivališta ili ih nije bilo na popisima na određenom biračkom mjestu gdje žive. Nakon toga slijedi brojanje glasova koje je prikupilo 314 mobilnih timova koji su posjetili stare i nemoćne osobe te zatvore i bolnice.
Potom će se brojati glasovi 77 tisuća birača koji su se prijavili za glasovanje iz inozemstva. Kako navodi Petrić, do sada se u Sarajevo vratilo 63 tisuće tih glasačkih paketa od čega je šest tisuća neuručene pošte, a krajnji rok za prispjeća takvih pošiljki istječe u petak.
Do četvrtka prije podne prebrojani su glasovi s 94 do 99 posto redovitih biračkih mjesta u BiH, ovisno o tome o kojoj je razni vlasti je riječ. Prebrojavanje je samo potvrdilo početne trendove pa tako i uvjerljivo vodstvo Željka Komšića, Šefika Daferovića i Milorada Dodika u utrci za Predsjedništvo BiH te najjače pozicije Stranke demokratske akcije (SDA), HDZ BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika u natjecanju za mandate u parlamentima na državnoj i entitetskim razinama.
Sav izborni materijal, odnosno listići i zapisnici iz svih općinskih izbornih povjerenstava, idućih će dana biti prebačen u središnje skladište SIP-a u okolici Sarajeva i tamo će biti dostupan radi eventualnog kontrolnog brojanja.
Više od 500 tisuća nevažećih listića
Komentirajući činjenicu da je zabilježeno više od 500 tisuća nevažećih glasačkih listića Petrić je kazao kako je riječ o pojavi uobičajenoj za izbore u BiH. Istaknuo je pritom kako je gotovo polovica glasačkih listića koji su proglašeni nevažećim prazno.
“Ne znam je li to opcija onih koji glasuju”, kazao je Petrić sugerirajući kako je zanimljivo to što je najviše takvih glasova dolazi iz općina, primjerice u Federaciji BiH, u kojima su većinsko stanovništvo Srbi, a oni imaju samo mogućnost birati hrvatskog ili bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Slično je i u općinama u Republici Srpskoj, u kojima većinu čine Bošnjaci koji tamo mogu glasovati samo za srpskog člana državnog vrha.
“To što su glasački listići nevažeći ne znači da su izbori kompromitirani”, ustvrdio je Petrić.
Petrić je istaknuo kako je najvažnije to da nikome nije bilo uskraćeno pravo glasa, čak i u slučajevima manjkavosti na izbornim popisima. Birački je popis utemeljen na službenim matičnim evidencijama odnosno od 2006. godine na snazi je pasivna registracija birača koju automatizmom provode tijela državne vlasti.
Kako je istaknuo član SIP-a Suad Arnautović, manjkavosti proistječu samo iz neažurnosti tih tijela, primjerice kada matični uredi ne provedu upis u matice umrlih osoba.
Iz SIP-a su potvrdili kako još uvijek provjeravaju prijave o slučajevima kršenja izborne šutnje i pravila izborne kampanje te je moguće očekivati izricanje dodatnih kaznenih mjera.
Sukladno izbornom zakonu BiH, Središnje izborno povjenstvo konačne i potvrđene rezutate izbora mora objaviti u razdoblju od mjesec dana od njihova održavanja odnosno do 7. studenog.
