Krimski parlament zaoštrio stanje u Ukrajini

Jednoglasne odluke krimskog parlamenta da se pripoji Rusiji i o tome održi referendum za 10 dana dramatično su zaoštravanje krize u Ukrajini, ocjenjuju svjetske agencije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iznenadno ubrzanje odluke da se Krim, strateški važan poluotok s ruskom etničkom većinom i efektivno pod ruskom vojnom kontrolom, pripoji Rusiji, izglasano je upravo u vrijeme kad su se čelnici 28 zemalja članica EU-a okupili na izvanrednom summitu u Bruxellesu kako bi dogovorili zajednički dogovor na rusko raspoređivanje snaga na ukrajinskom poluotoku Krimu.

Krimski su zastupnici jednoglasno odlučili da se Krim “pristupi Ruskoj Federaciji s pravima subjekta Ruske Federacije”. Referendum o tome će se održati 16. ožujka.

Zamjenik predsjednika krimske vlade Rustan Temirgalijev tvrdi, međutim, da je odluka pravomoćna i prije referenduma. “Odluka je već na snazi. Krim je dio Rusije. Ukrajinske snage na krimskom području će se smatrati okupacijskim snagama i bit će prisiljene da se predaju ili napuste zemlju”, rekao je Temirgalijev.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Jedine zakonite snage na Krimu su ruske oružane snage”, naglašava Temirgalijev. “Ukrajinske snage će moći birati: položiti oružje, prihvatiti rusko državljanstvo i pridružiti se ruskoj vojsci. Ako ne žele, dobit će zajamčen prolaz do njihove ukrajinske domovine”, kazao je.

Temirgalijev je ranije najavio da će birači na krimskom referendumu odlučivati između dva pitanja. “Prvo je, jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalni subjekt? Drugo pitanje glasit će, jeste li za obnovu ustava Krima iz 1992. godine?”, rekao je Temirgalijev. Ustav iz 1992. definira Krim kao dio Ukrajine.

Ukrajinska vlada referendum je proglasila nezakonitim, protuustavnim i otvorila kaznenu istragu protiv krimskog premijera Sergeja Aksjonova. “Vlasti na Krimu su potpuno nelegitimne, i parlament i vlada. Oni rade pod oružanom prijetnjom i njihove odluke diktira strah”, rekao je privremeni ukrajinski predsjednik Oleksander Turčinov.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Da nismo izloženi stalnim prijetnjama aktualnih ilegalnih ukrajinskih vlasti, možda bismo izabrali drugi put”, kazao je Reutersu potpredsjednik krimskog parlamenta Sergej Cekov. “Ako ćemo pošteno, mislim da je Ukrajina pripojila Krim. Zbog toga i općeg raspoloženja ovdje donijeli smo odluku da se priključimo Rusiji. Mislim da će nam tamo biti puno ugodnije”, kaže Cekov.

Temirgalijev je dodao da bi Krim mogao usvojiti rusku rublju kao valutu i nacionalizirati ukrajinsku državnu imovinu koja bi postala “vlasništvo krimske autonomije”.

Diplomatski izvori kažu da ovakva odluka krimskih vlasti ne bi bila moguća bez prešutnog odobrenja ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je time dodatno podigao ulog u najozbiljnijem sukobu Zapada i Istoka od završetka Hladnog rata. Daleko da traženja diplomatskog rješenja, Putin je izgleda odlučio zabetonirati postojeće i stvoriti nove činjenice na terenu prije nego što Zapad protiv njega pokrene neku diplomatsku akciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A o tome se danas razgovara u Bruxellesu. Dio zemalja članica EU-a, naročito one s istoka kontintenta, zauzimaju se za oštre sankcije protiv Rusije, dok druge, poput Njemačke smatraju da je diplomatsko posredovanje najbolji način za rješavanje krize.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da će se razgovarati o sankcijama protiv Rusije, ali će se kasnije odlučiti o njihovoj eventualnoj primjeni. Ona je rekla da je ponašanje Rusije u Ukrajini neprihvatljivo i da se mora poštovati teritorijalni integritet i suverenost svake zemlje, dodajući da prije bilo kakve odluke treba dati šansu diplomatskim naporima.

Francuski predsjednik Francois Hollande pozvao je članice EU-a da zauzmu jedinstven pristup prema Rusiji. “Kada je Europa jedinstvena, onda može pridonijeti rješenju”, rekao je Hollande po dolasku na summit.

Britanski premijer David Cameron izjavio je da EU s izvanrednog summita treba poslati “vrlo jasnu poruku ruskoj vladi, da je ono što se događa u Ukrajini neprihvatljivo i da stoga moraju uslijediti posljedice”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Ukrajinu bi uskoro trebao stići izaslanik glavnog tajnika UN-a, njegov pomoćnik za pitanja ljudskih prava Ivan Šimonović, kako bi se uvjerio kakvo je stanje na tom polju. Posjetit će Kijev, istok Ukrajine i Krim, gdje ga se očekuje tijekom vikenda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.