Ekonomist Josip Budimir je za narod.hr ocijenio da to hoće li 2014. godina biti zadnja recesijska godina kakvom je smatraju u MMF-u, ovisi hoće li biti provedene nužne reforme.
“Ozbiljne reforme kratkoročno bi imale za posljedicu puno veći pad BDP-a, ali bi omogućile dugoročno održiv rast po, u europskim razmjerima, iznadprosječnim stopama”, smatra Budimir.
Izaslanstvo MMF-a tvrdilo je kako su glavni uzroci lošeg ekonomskog stanja u Hrvatskoj loši izvoz proizvoda i zaduženost. Budimir tvrdi da je uzrok krize pogrešan gospodarski model baziran na “precijenjenoj nacionalnoj valuti i hipertrofiranom javnom sektoru što je dovelo do potrošnje bez pokrića. Posuđivali smo tuđi novac da bismo kupovali tuđu robu.”
Mehanizam predstečajne nagodbe potreban, ali loše izveden
Na pitanje jesu li predstečajne nagodbe dobar instrument gospodarskog oporavka kakvim ga smatraju u MMF-u, Budimir smatra kako je mehanizam predstečajne nagodbe za provedbu financijskog restrukturiranja prezaduženih poduzeća potreban, ali da je loše izveden.
“ Nije se smjelo dopustiti dužnicima da arbitriraju u postupku priznavanja tražbina, niti se jamstva priznavati kao tražbine. Pored toga, najveća greška bila je priznavanje glasačkih prava povezanim poduzećima. Tako pojedini dužnici su sami sebi izglasavali oprost dugova,” smatra Budimir.
Reformom zdravstva treba raskinuti vezu HZZO-a i državnih zdravstvenih ustanova
MMF je ocijenio kako je zdravstveni sector velika “boljka” kojoj treba dati veliku pozornost jer troši više nego privređuje. Budimir smatra da se reformom zdravstvenog sektora treba raskinuti “neprirodna” veza HZZO-a i državnih zdravstvenih ustanova. “Umjesto da brine o zdravstvenoj zaštiti svojih osiguranika, HZZO financira neracionalne i prekobrojne državne bolnice. Umjesto zdravstvenih usluga financira zdravstvene institucije. U drugom koraku nužno je osigurati konkurenciju u pružanju usluga dajući veću priliku i privatnom sektoru,” smatra Budimir.
Na upit je li privatizacija javnih poduzeća dobra, s obzirom na financijski trošak države, Budimir odgovara kako bi bilo poželjno da u njenom “okrilju” ostanu poduzeća koja upravljaju infrastrukturom te je naglasio kako jedina stvar gora od državnog monopola privatni monopol.
“ HNB kao regulator je godinama nametao visoke kapitalne zahtjeve bankama i ograničavao prebrzu ekspanziju kreditnih plasmana. U krizi se ta politika pokazala kao razborita. Nažalost, kako u probleme upadaju poduzeća i građani kao klijenti banaka, tako i one bilježe sve lošije poslovne rezultate,” objasnio je Budimir kako to da su hrvatske banke smatrane jakima od strane MMF-a u zemlji u kojoj kriza traje već pet godina.
Podizanje poreznog opterećenja zakopava u recesijsko blato
Budimir smatra izvješće MMF-a realnim po pitanju predviđanja slabo održivog gospodarskog rasta uz postojeću ekonomsku politiku. Ne slaže se s njihovom podrškom povećanja prihodne strane proračuna kako bi se smanjio proračunski manjak.
“Upravo nas podizanje poreznog opterećenja zakopava dublje u recesijsko blato. Nema alternative smanjenju javne potrošnje ma koliko to bilo neugodno za sve one koji su navikli godinama živjeti na jaslama rastrošne države,” ocijenio je Budimir.
Strkturne reforme nije željela napraviti bivša, a ni aktualna vlada
Na upit jesu li strukturne reforme ključ do gospodarskog oporavka posebno na reformi javnog sektora i javnih poduzeća Budimir je izjavio kako se svi slažu s tom konstatacijom. “Problem je što to nitko ne želi napraviti. Nije željela bivša, a ne želi ni aktualna vlada,” zaključio je za narod.hr Budimir.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
