Ekonomist Đuro Njavro smatra da predstavnici MMF-a ne taje da je hrvatsko gospodarstvo u osjetljivom položaju, ali da daju pozitivne ocjene nekih vladinih poteza kako bi se spriječili socijalni nemiri.
„Hrvatska mora dugoročno računati na nekih 10-12 bačenih godina ako se želi vratiti na razinu na kojoj smo bili 2008,“ ocijenio je za narod.hr Đuro Njavro komentirajući izjave izaslanstva MMF-a po kojem će Hrvatska početi s gospodarskim rastom od 2015. godine.
Napominje kako MMF pozdravlja fiskalizaciju ministra Linića, a ne zabrinjava ih „spektar neposredne virtualne državne kontrole iz minute u minutu nad svakom poslovnom transakcijom kakva ne postoji nigdje u Europi“. Njavro smatra da se tako povlađuje vladajućem sustavu na račun tržišnog sustava „osobne i socijalne odgovornosti“.
Njavro tvrdi da je glavni uzrok slabe ekonomije u Hrvatskoj taj što se pokušava upravljati gospodarstvom u novom društvenom okružju koristeći „instrumentarij i mentalni sklop starog poretka.“
Kod nas država najprije pogoduje tržišnom neredu, a onda te tuži
Na upit jesu li predstečajne nagodbe vrijedan alat kakvim ga smatra MMF, Njavro je odgovorio da kod nas država najprije pogoduje tržišnom neredu i nedisciplini, a onda ta ista država „tuži i presuđuje po posve netransparentnim kriterijima“.
Njavro smatra nepojmljivim da dužnici sami uvjetuju materijalnu podlogu nagodbe. „Izaslanstvu MMF-a očito nije jasno do koje mjere pravna i ekonomska nesigurnost i aljkavost koja se pri tome iskazuje djeluje zastrašujuće na možebitne strane ulagače,“ tvrdi Njavro i dodaje kako vladina obećanja osiguravanja investicija kao „strateških“ može dodatno pojačati dojam da se dolazi u prostor gdje je vladavina prava teoretski pojam.
Nije na državi i političarima da ugovaraju radne uvjete
„Nije na državi i političarima, nego na vodstvima poduzeća i sindikata da ugovaraju radne uvjete s obzirom na pregovarački prostor u svakom poduzeću. Država niti može niti treba sve to regulirati zakonima, nego osigurati minimalne kriterije socijalne odgovornosti,“ odgovara Njavro na upit je li tržište rada ojačano zakonom iz 2013. i dodaje kako se treba težiti da rast cijena rada u domaćim sektorima ne bude viši nego u izvoznim poduzećima.
Na pitanje je li privatizacija javnih poduzeća dobar potez, ako se uzme u obzir financijsko opterećenje koje takva privatizacija nosi državi, Njavro smatra da je u današnje vrijeme neodrživo da država radi ono što privatni poduzetnik može napraviti jednako dobro ili bolje – i jeftinije.
Vlada kratkoročno rješava probleme, a građanima stavlja dodatni teret
Na upit je li izvješće MMF-a realno kakvim ga smatra potpredsjednik vlade Branko Grčić, Njavro odgovara kako je najveći problem izvješća MMF-a da ono ne ukazuje na potrebu „dubinskih promjena okružja što nas već dugo gura u provaliju“. Njavro smatra da Vlada kratkoročno rješava svoje probleme, a građanima stavlja dodatni teret.
Vlada pokušava ublažiti nedostatke birokratske nemani, a onda ugrađuje nove slabosti
„Vlada pokušava ublažiti neke najuočljivije nedostatke birokratske nemani, a u taj proces ugrađuje nove slabosti jer se ne može osloboditi zakonitosti sustava u kome je zarobljena. HDZ želi stvari postaviti na druge osnovice i završiti proces oslobođenja i povratka digniteta pojedinca i obitelji tako da ih društvo i u gospodarskom životu prepozna kao svoje korijene i bitne sastojke,“ izjavio je Njavro na upit jesu li strukturne reforme ključ stvaranja preduvjeta gospodarskog oporavka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
