Velika Britanija je u ponedjeljak izrazila “duboku zabrinutost” zbog vijesti da je Iran proizveo veću količinu obogaćenog uranija nego što mu je dozvoljeno prema sporazumu s velikim silama iz 2015., dok je Rusija izrazila “žaljenje”, ali i poručila da oko toga “ne treba dramatizirati”.
Teheranu se po tom sporazumu – Zajedničkom sveobuhvatnom akcijskom planu (JCPoA) dopušta proizvodnja slabo obogaćenog uranija, s ograničenjem od 300 kilograma do razne od 3,67 posto, a višak može slati izvan države zbog skladištenja ili prodaje.
“Duboko smo zabrinuti objavom Irana da je prekršio postojeće obveze iz nuklearnog sporazuma. Velika Britanija i dalje podržava taj sporazum i koristit će sve diplomatske mjere za smanjivanje napetosti u regij. Pozivam Iran da se suzdrži od daljnjeg kršenja odredbi sporazuma “, napisao je na Twitteru britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt.
Rusija je izrazila “žaljenje” zbog odluke Irana da prekorači proizvodnju dozvoljene količine obogaćenog uranija.
“Prekoračenje ograničenja od 300 kilograma je za žaljenje, ali ne treba dramatizirati”, priopćio je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Riabkov.
On je dodao da se radi o “očekivanim posljedicama nedavnih događaja” te da je Iran bio “pod pritiskom SAD-a bez presedana”. Također je pozvao Europljane da “ne pogoršavaju situaciju”, a Iranu je poručio da se ponaša “na odgovoran način” i ostane strana u sporazumu.
No, Iran je već u svibnju objavio da je četverostruko povećao obogaćivanje uranija u nuklearnom postrojenju Natanz i tako službeno prestao poštivati dio obaveza nuklearnog sporazuma, kako je prenijela je iranska novinska agencija Tasnim.
Teheran je tada obrazložio da ograničenje više ne vrijedi jer je odustao od nekih obaveza kao odgovor na jednostrano povlačenje Sjedinjenih Država iz tog dogovora prošle godine.
Iranska agencija Fars danas je izvijestila da je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) potvrdila da je ograničenje prekršeno, no agencija smještena u Beču to još nije službeno potvrdila.
Prošli mjesec Iran je obznanio plan postupnog povlačenja iz sporazuma te prepustio preostalim potpisnicama sporazuma – Kini, Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Rusiji – do početka srpnja da ožive sporazum i ublaže sankcije za iransku naftu i financijski sektor.
Uporni pregovori koji su trebali uvjeriti Iran da ne prekrši postavljena ograničenja u raspolaganju nuklearnom tehnologijom u petak su propali nakon što su iranski dužnosnici upozorili da njihovi zahtjevi nisu ispunjeni i da je Washington odbio pozive iz Europe da smekša svoje sankcije Teheranu kako bi se stvorili uvjeti za nastavak razgovora.
Iranci su tom prigodom ponovili zahtjev kako bi im se morala dopustiti prodaja nafte.
Razgovori su bili “posljednja prilika za sadašnje partnere … da se okupe i ocijene kako mogu ispuniti svoje obveze prema Iranu”, kazao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Abbas Mousavi.
Iako je istupio iz sporazuma s Teheranom Washington je tražio od europskih država da prisile Iran kako bi poštovao svoje obveze iz tog istog sporazuma. Iz Irana su pak poručili kako to ne mogu napraviti osim ukoliko im Europljani ne osiguraju obećanu ekonomsku korist.
Europske države obećale su naći načina kako bi se Iranu osigurala mogućnost trgovine ukoliko se nastavi pridržavati odredbi sporazuma. U praksi je taj plan međutim zakazao jer su velike europske tvrtke odustale od planova da investiraju u Iran.
Tekst se nastavlja ispod oglasa