Migracijska kriza središnja tema predizborne kampanje u Švicarskoj

Švicarci u nedjelju izlaze na izbore za novi saziv parlamenta, a konzervativne stranke trude se u predizbornoj kampanji na pitanju imigracije ojačati svoju već ionako dominantnu poziciju.

Konzervativna Švicarska narodna stranka (SVP), najjača stranka u zemlji, ističe imigrantsku prijetnju kao središnju točku svoje predizborne kampanje i tvrdi da će u Švicarskoj do 2030. polovica stanovništva biti useljenici što ljudi ne žele i čega se boje. Sada stranci čine četvrtinu od švicarskih osam milijuna stanovnika.

Švicarci SVP smatraju najkompetentnijom strankom za rješavanje migrantske krize

Gotovo polovica ispitanih u nedavnoj anketi instituta gfs.bern smatra da je imigracijska kriza najžurnije pitanje koje treba riješiti, a da je SVP najkompetentnija stranka za rješavanje tog problema. Ista ta anketa pokazala je da već desetljećima nijedna kampanja nije imala samo jedno pitanje u svom središtu.

SVP u svojim predizbornim materijalima ističe da će do 2030. polovica švicarskog stanovništva biti imigranti. “SVP je jedina stranka koja želi zaustaviti imigraciju i okončati zlouporabu sustava azila”, kaže predsjednik stranke Toni Brunner.

Broj migranata i izbjeglica koji stižu u Švicarsku, uglavnom preko Chiassa, malog mjesta smještenog na granici s Italijom i glavnog mjesta za ulazak imigranata u Švicarsku, znatno se povećao pa je u rujnu dosegao 3.000 ljudi, što je dvostruko više od broja zabilježenog u istom razdoblju lani.

Socijalisti i FDP umjereniji oko migranata

Socijalisti, druga najača stranka, lagano je poboljšala rezultat u predizbornim anketama u odnosu na prošle izbore, a njihov fokus nisu imigranti već čišćenje švicarskog bankarskog sektora i pitanje odnosa s Europskom unijom.

Liberalna stranka, koja također pripada desnom političkom spektru na trećem je mjestu, ali ima umjereniji plan rješavanja izbjegličke krize od SVP-a te pokušava zadržati snažne veze s EU-om koje smatra ključnima za švicarsko gospodarstvo.

S obzirom na prilično složen švicarski izborni sustav, u kojem su glavna pravila konsenzus i podjela vlasti, lakše je pobijediti na izborima nego proširiti političku moć. Tako švicarska vlada ne će, unatoč vjerojatnom skretanju udesno izbornih rezultata, izgledati puno drukčije nakon izbora.

Izbori u Švicarskoj rijetko dovode do većih promjena u vladi koja ima samo sedam članova, a resori su unaprijed ravnopravno podijeljeni među najačim strankama i stoga izvršna vlast ne odražava izravno ravnotežu snaga u parlamentu.