Nakon Dubrovnika i Kotor pod najezdom kruzera i turista

Foto: Thinkstock

Srednjovjekovni grad Kotor, stiješnjen u veličanstvenom Bokokotorskom zaljevu, preživio je mnoge ratove i oluje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sada se suočava s drukčijom vrstom napada. Golemi kruzeri s mnoštvom turista prijete mjestu koje se godinama opisivalo kao “skriveni dragulj”. Obala koju je Lord Byron opisao kao “najljepšim spojem kopna i mora” sada je mjesto neobuzdanog razvoja nekretnina.

Važno je spomenuti da je Bokokotorski zaljev, „Zaljev hrvatskih svetaca“, jedno od izvorišta hrvatske kulture i povijesti. Katedrala sv. Tripuna iz 1116. godine, brojne crkve i spomenici neprocjenjive su vrijednosti, ujedno i dokaz dvanaeststoljetne prisutnosti Hrvata na tom prostoru.

Stari grad opasan bijelim zidinama postao je alternativa putnicima koji su pokušavali izbjeći masovni turizam što je zagušio Dubrovnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prošle godine je iznimno popularni Dubrovnik, prepoznatljiv po srednjovjekovnim zidinama i uvršten na UNESCO-ov popis Svjetske kulturne baštine baš kao i Kotor, postao je sinonimom turističke zagušenosti, zbog čega se i našao na nekim listama pretrpanih destinacija koje je poželjno izbjegavati.

Foto: fah

Slična sudbina prijeti Kotoru.

“Kotor je nekoć bio prepoznatljiv po tome što je autentičniji Dubrovnika, ali sad smo se izjednačili”, rekla je Sandra Kapetanović iz Expedita, kotorske skupine arhitekata koja zagovara održivi razvoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Pretvaramo ga u grad suvenirnica”, dodaje Kapetanović i napominje kako rast cijena nekretnina pogoduje zatvaranju knjižnica, malih obrta i trgovina.

Prošlog tjedna je putopisac Lonely Planeta tvitao fotografiju golemog kruzera koji je uplovio u Kotor, čija luka može prihvatiti četiri takva odjednom, što doprinosi broju od oko 10 tisuća posjetitelja dnevno na vrhuncu sezone.

“Jučer su tri odvratna diva blokirala zaljev”, napisao je Peter Dragicevich. “Uništili su Veneciju i Dubrovnik. Ostaje nada da neće uništiti i Kotor”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

UNESCO, koji je uvrstio Kotor na popis svjetske baštine 1979., već godinama upozorava na obijesnu gradnju koja prijeti glavnoj privlačnosti Kotora – harmoniji grada i krajolika.

(FOTO) Procesijom 1209. put proslavljen sv. Tripun zaštitnik Kotora i biskupije

Prije dvije godine je to tijelo UN-a zaprijetilo uklanjanjem Kotora s Popisa svjetske kulturne baštine, što je bio znak buđenja vlastima Crne Gore pa su prošle godine odlučili nametnuti privremeni moratorij na novogradnju.

“Pitanje je što dalje”, kaže Ana Nives Radović, šefica mjesne turističke zajednice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Svjedočimo vremenu u kojemu ćemo napraviti ili velike promjene ili ćemo biti potpuno opustošeni, ako izaberemo samo jurnjavu za profitom”, upozorila je Radović.

Nakon što je malena zemlja s tek 600 tisuća stanovnika proglasila neovisnost 2006. godine, posvetila se izgradnji infrastrukture.

Turizam je opstao tijekom svjetske financijske krize 2008. i čini gotovo četvrtinu BDP-a Crne Gore.

Zemlju godišnje posjeti 2 milijuna ljudi, većinom ljeti.

Za to vrijeme turisti “rade pritisak na gradove i komunalnu infrastrukturu”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu turizma Damir Davidović za AFP.

Zagledan u plažu u Ulcinju, lokalni novinar i stručnjak za turizam Mustafa Canka mahao je glavom. “Promet, parkiranje, struja… s toliko turista to je napad na infrastrukturu i to ide na živce lokalnom stanovništvu”, rekao je Canka dodavši pak da “svi koji rade u turizmu žive za tih 45 dana”.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.