Na pitanje bi li postignuća s povijesnog summita u Singapuru mogla donijeti Nobelovu nagradu Donaldu Trumpu i Kim Jong Unu, stručnjaci odgovaraju da je to moguće, ali i preuranjeno o tome nagađati i pritom podsjećaju da Nobel “nije nagrada za svetce”, piše u utorak AFP.
> (VIDEO, FOTO) Zajednički sporazum: SAD i Sjeverna Koreja obvezale se na novi sastanak ‘čim prije’
Američki predsjednik i sjevernokorejski vođa potpisali su u Singapuru dokument koji je prilično neodređen, ali koji potvrđuje angažman Pjongjanga vezano uz “potpunu denuklearizaciju Korejskog poluotoka”. To je razvoj događaja za koji neki priželjkuju da bude okrunjen prestižnom nagradom koja se dodjeljuje svake godine u listopadu.
No, stručnjaci za Nobela su razboriti i oprezni, kako zbog ‘tajminga’ tako i zbog osobnosti dvojice čelnika. Jedan je naopačke preokrenuo međunarodnu diplomaciju, povlačeći se primjerice iz iranskog nuklearnog sporazuma, a drugi je kriv za nebrojna kršenja ljudskih prava.
“Prerano je o tome govoriti”, ocjenjuje Asle Sveen, povjesničar Nobelove nagrade.
“Ali, ako se sve bude kretalo prema stvarnom razoružanju na Korejskom poluotoku, biti će jako teško ne dodijeliti im nagradu. Bila bi to jedna bizarna situacija, ali već se dešavalo da su Nobelovu nagradu za mir dobile dosta nasilne osobe”, objasnio je Sveen.
> Južna Koreja pozdravila summit Trumpa i Kima: ‘Radi se o razgovorima stoljeća’
Deset godina nakon dodjele nagrade bivšem američkom predsjedniku Baracku Obami, što su mnogi ismijavali smatrajući da je bila preuranjena, Odbor za dodjelu Nobelove nagrade želi žarko izbjeći pogrješke iz prošlosti.
> Trump će pozvati Kima u Bijelu kuću: Uskoro počinje denuklearizacija
Godine 2000., nagrada je otišla u ruke južnokorejskog predsjednika Kim Dae-junga za njegove napore prema pomirbi sa Sjevernom Korejom, ali koji nisu urodili ničim.
“Stoga mislim da će se sigurno pričekati na neke značajne rezultate kako bi se dodijelila nagrada u tom smjeru”, kazao je Henrik Urdal, direktor Instituta za mir u Oslu.
Ako na Korejskom poluotoku uistinu dođe do učinkovite promjene na terenu, stručnjaci vjeruju da će se članovi Odbora za Nobelovu nagradu naći u pravoj dilemi.
“Mnogi od dobitnika Nobelove nagrade za mir imali su krvi na rukama. Pitanje je da li su dovoljno učinili da speru tu krv. Ni Trump, niti Kim nisu dovoljno učinili da bi nagradu dobili već ove godine”, smatra Urdal.
Tajnik Odbora za Nobelovu nagradu između 1990. i 2014., Geir Lundestad, običavao je reći da “Nobel nije nagrada svetcima”.
> Završio povijesni summit Trumpa i Kima: ‘Svijet će vidjeti veliku promjenu’
“Nije potrebnu gurati tu logiku do ekstrema. Ova dvojica imaju dosta putra na glavi: Kim je jedan od najgorih diktatora na svijetu, a Trump razara političke i gospodarske strukture koje je SAD uspostavio nakon 1945. i koje koriste svima”, tvrdi Urdal.
Prema njegovim riječima, najveća prepreka Trumpu za kandidaturu je povlačenje SAD-a iz sporazuma s Iranom.
“U trenutku kada bira put mira na Korejskom poluotoku, on rasplamsava sukob na Bliskom istoku, dovodeći u opasnost cijelu regiju”, smatra Urdal.
Za Petera Wallensteena, švedskog profesora za međunarodna pitanja, u eventualnu dodjelu nagrade morao bi biti uključen i južnokorejski predsjednik Moon Jae-in.
“On je možda najviše zaslužuje, ali to bi bila pljuska Trumpu”, smatra Wallensteen.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
