UN je otvorio utrku za nasljednika Ban Ki-Moona, pozvali su zemlje članice da kandidiraju predstavnike za položaj glavnog tajnika svjetske organizacije.
U pismu potiču 193 zemlje da razmotre mogućnost kandidiranja žene za to mjesto na kojemu su proteklih 70 godina bili samo muškarci.
Do sada su dostavljena imena dvoje kandidata, bivšeg predsjednika Opće skupštine UN-a Srđana Kerima iz Makedonije i naše ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić.
Podsjetimo, predsjednik vlade RH Zoran Milanović ostvario je najave i u zadnjim danima svog mandata službeno je nominirao potpredsjednicu Vlade Vesnu Pusić kao kandidatkinju za mjesto idućeg glavnog tajnika UN-a.
Uloga i dužnosti Glavnog tajnika UN-a
Povelja UN-a ističe kako je zadaća Glavnog tajnika UN-a provođenje raznih zadataka koje mu povjeravaju tijela UN-a, nadgleda rad Vijeća sigurnosti, Generalne skupštine te Ekonomskog i socijalnog vijeća. Glavni zadatak je ukazivanje na one probleme koji bi mogli naštetiti miru i stabilnosti u svijetu.
Glavni tajnik se odabire na mandat od pet godina koji se može iznova obnavljati, no do sad još ni jedan tajnik nije služio više od dva uzastopna mandata. Postupak odabira kandidata je definiran u Povelji UN-a gdje se navodi da se kandidat imenuje u Generalnoj skupštini na prijedlog Vijeća sigurnosti. Stalne članice Vijeća sigurnosti (Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija, SAD) imaju pravo veta na odluku Generalne skupštine, pa je odabir kandidata često kompromis velikih sila koje predlažu kandiate iz manje utjecajnih zemalja svijeta.
Iako je predlaganje i imenovanje Glavnog tajnika definirano u nekoliko članaka Povelje UN-a, postoje i smjernice i konvencije koje utječu na postupak izbora među kojima je najbitnija ona koja definira ‘regionalnu rotaciju kandidata. UN-u je bitna regionalna zastupljenost pa se tako svakim novim mandatom odabire kandidat koji dolazi iz druge regionalne skupine s time da ne smije biti državljanin jedne od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Do sad su Glavni tajnici bili imenovani iz regija – Zapadna Europa (Trygvie Lie, Dag Hammarskjold, Kurt Waldheim ), Azija (U Thant, Ban Ki-moon), Latinska Amerika (Javier Perez de Cuellar), Afrika (Boutros Boutros-Ghali, Kofi Annan).
S obzirom da do danas dužnost Glavnog tajnika nije obavljala žena, niti kandidat Istočne Europe, mnogi analitičari smatraju da će upravo sljedeći mandatar biti predstavnik Istočne Europe. Izbori će se održati u prosincu 2016. nakon isteka mandata sadašnjem tajniku Ban Ki-moonu, a uz ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić koja je istaknula svoju ambiciju da bude šefica svjetske diplomacije kandidature kao mogući kandidati se spominju i bivši srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić te bivši slovenski predsjednik Danilo Turk. No, te kriterije ispunjava i bugarska diplomatkinja Irina Bokova, glavna tajnica UNESCO-a. Osim što je žena i iz istočne Europe, ona, za razliku od Pusićeve, poznaje način rada UN-a, a i njezina matična zemlja ju je podržala.
Uz njih to su još i predsjednik Mađarske János Áder, bivši rumunjski ministar vanjskih polova Mircea Geoană, potpredsjednica Europske komisije Kristalina Georgieva, predsjednica Litve Dalia Grybauskaite,bivši i trenutni slovački ministri vanjskih poslova Jan Kubiš i Miroslav Lajčak.
Naravno, na izbor neće utjecati samo suhoparna procedura, nego i interes velikih sjetskih sila, pogotovo SAD-a i Rusije, koje se ponovo nalaze u hladnoratovskoj situaciji, pa je moguće da kandidat iz istočne Europe, zbog njezinog osjetljivog geopolitičkog položaja, uopće ni ne bude izabran.
Je li Hrvatskoj čast kandidirati upravo Vesnu Pusić?
Podsjetimo se tko je Vesna Pusić, hrvatska političarka koja želi postati glavna tajnica UN-a. Kandidati za tu funkciju trebale bi biti „ugledne osobe visokih postignuća“.
Svoju vlastitu državu Hrvatsku optužila je da je vodila „agresorski rat u BiH”.
Premijer Milanović kaže da je Pusić „posebno fokusirana na unaprjeđivanje položaja žena i djevojčica“, međutim Vesni Pusić žene, žrtve silovanja nisu vrijedne toliko da bi razgovarala s njima, već ih umjesto toga šalje na gay parade.
Uoči referenduma za ulazak Hrvatske u Europsku uniju uputila je ucjenu umirovljenicima da neće dobiti mirovinu ako na referemu ne zaokruže “za” EU.
Uoči održavanja prvog građanskog referenduma o braku u 2013. izjavila je: “Neobično je važno da svi građani, bez obzira što mislile o ovoj konkretnoj temi, izađu na referendum i glasaju protiv.”
Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) na čijem je čelu Vesna Pusić bila protekle četiri godine dodijelilo je novce Documenti, u kojoj je predsjednik upravnog odbora njezin brat, Zoran Pusić. Ministarstvo je također financiralo i projekte Centra za mirovne studije, GONG-a, B.A.B.E-a.
Rusiji je slala nediplomatske poruke, početkom 2015. godine kada je potvrdila da ima hrvatskih državljana koji se bore u Ukrajini.
Kada se Hrvatska našla u vrtlogu migranske krize, ministrica je za to vrijeme letila državnim zrakoplovom s kraja na kraj svijeta odrađujući svoju privatnu kampanju za glavnu tajnicu.
Iznimno bitnu komunikaciju sa susjedima u tom prvom razdoblju prepustila je premijeru Milanoviću i ministru Ostojiću koji su kroz svađalački i vulgarni nastup s Mađarskom, Srbijom i Slovenijom doveli diplomatske odnose sa susjedima na najnižu razinu.
Umjesto da se MVP snažno uključilo u pregovore sa susjedima trebalo je i snažno lobirati prema europskim institucijama kako bi se Hrvatskoj pomoglo na svaki mogući način, a prvenstveno onim najpotrebnijim – novcem.
No, Hrvatska do danas od EU traži mrvice, ali zato izdašno iscrpljuje domaći proračun ponašajući se poput pijanog milijardera u novoj ulozi svjetskog humanitarca.
Je li Vesna Pusić pravi kandidat za ovo mjesto – procijenite sami?!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
