Kriza u Rusiji sve je dublja: bankama prijeti propast, ruska valuta gubi na vrijednosti, a građani Rusije sve su siromašniji. No, još uvijek su na strani svog predsjednika. Rusko gospodarstvo je posljednjih 15 godina raslo velikom brzinom. Rast je počeo 2000., te se sljedećih osam godina kretao oko 7 posto. Rusiju je pogodila kriza 2008., kada i ostatak svijeta, ali oporavak je bio brz, donosi u svojoj analizi dnevnik.hr.
Pad cijene nafte
Ako sada usporedimo kako se u to vrijeme kretala cijena nafte, jasno je da rusko gospodarstvo o njoj uvelike ovisi. A cijena nafte na svjetskim tržištima posljednjih mjeseci – pada.
“Gospodarstva će se neizbježno prilagoditi niskim cijenama energenata. Nužna je raznovrsnost. Drugo, čak i ako cijene nastave padati, u nekom trenutku je nužan njihov rast zbog globalnog gospodarskog rasta i povećane potražnje. Nema sumnje da će se to dogoditi”, rekao je nedavno predsjednik Rusije Vladimir Putin.
Na gospodarsku krizu u Rusiji uvelike su utjecale i sankcije zapada, koje su uvedene zbog ruskog stava prema ukrajinskoj krizi.
Sankcije Zapada
Europska unija i Sjedinjene Države prvo su Rusiji nametnule diplomatske sankcije, pokušavajući je politički izolirati. Primjerice, Rusija je isključena iz skupine G8. Uslijedile su restrikcije, odnosno zabrana putovanja i zamrzavanje imovine za više od 130 ljudi.
Na kraju su Rusiji nametnute ekonomske sankcije, koje izazivaju najviše štete. Zabranjeno je poslovanje s najvećim ruskim bankama, a trgovina s energetskim i vojnim kompanijama je ograničena. Slične sankcije Rusiji su uvele i zemlje poput Japana, Australije i Kanade.
Kriza u Ukrajini zapravo je bila okidač za preslagivanja na globalnoj političkoj sceni. Pokušaj stvaranja novoga poretka sve češće se naziva novim hladnim ratom. Kakav će biti ishod, ovisit će isključivo o dvjema velesilama – Americi i Rusiji.
