Redatelj ‘Dare iz Jasenovca’ ismijavao patnje Hrvata i Bošnjaka u srpskim koncentracijskim logorima u BiH

Foto: snimka zaslona

Redatelj Predrag Antonijević izrugivao se patnjilogoraša Fikreta Alića, mučenog u logoru i poznatog sa slike koja je obišla svijet te izjavio kako je bio mršav od tuberkoluze. Bešćutni voditelj srpske televizije dodao je da su logoraša “izveli, nahranili i vodili po cirkusima na Zapadu”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Žrtva silovanja u logoru Omarska za Narod.hr: ‘Da se Čoviću i Vechiju dogodilo što i Hrvatima iz ‘Republike Srpske’ sigurno ne bi išli s Dodikom slaviti’

> Silovanja i mučenja zarobljenih HOS-ovaca u logoru Manjača

Redatelj filma “Dara iz Jasenovca” Predrag Gaga Antonijević bio je gost jutarnjeg programa “Dobro jutro Srbijo” na Happy TV, a ugostio ga je kontroverzni novinar Milomir Marić, koji je široj javnosti poznat po nacionalističkim i pročetničkim izjavama, što nije smetalo Antonijevića da mu da intervju, piše klix.ba

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako je u emisiji trebao govoriti o “Dari iz Jasenovca” te o tome kako je sniman film, na koje su to prepreke nailazili i s kakvim se kritikama susreo nakon premijere filma, Antonijević je, na Marićevu inicijativu, u jednom trenutku emisije odlučio promijeniti temu i razgovor preusmjeriti na zloglasne srpske logore nacističkog tipa u okolini Prijedora. Te logore su Srbi osnovali tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu da bi u njima zatočili, mučili i ubijali Hrvate i Bošnjake na čisto etničkoj i rasističkoj osnovi.

Razlog je taj što je “Dara iz Jasenovca” ispala iz utrke za nagradu Oscar, dok se bosansko-hercegovački film “Quo vadis, Aida” o genocidu srpske vojske nad Bošnjacima u Srebrenici smatra jednim od najozbiljnijih kandidata za zlatni kipić. Potaknuti ovom činjenicom, Marić i Antonijević su govorili o uroti “cijelog svijeta protiv Srba“, navodeći da svi pokušavaju Srbe prikazati zločincima u proteklom ratu, što je, kako su zaključili, sve propaganda.

Zločini srpske vojske – masovna silovanja u BiH bili su dio organizirane strategije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Znanstveni rad – Zločini nad djecom i maloljetnicima u Prijedoru od 1992. do 1994. godine

Voditelj i redatelj Antonijević – Srpski logori su bili utočište i sigurnost za Hrvate i Bošnjake

Prema Marićevom mišljenju, logori Omarska, Keraterm i Trnopolje, kroz čiju je golgotu prošlo na tisuće Bošnjaka i Hrvata, od kojih su mnogi ubijeni na najzvjerskije načine, nisu bili nikakvi koncentracijski logori, nego sabirni centri otvorenog tipa u kojima su Bošnjaci i ostalo nesrpsko stanovništvo tražili utočište i sigurnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Tu su se oni sklanjali da ih, znate, ne bi tko ubio”, rekao je Marić. Tko ih je htio ubiti, međutim, voditelj nije precizirao.

Još skandaloznija je izjava Gage Antonijevića, redatelja “Dare iz Jasenovca”, koji je rekao da je predsjednik Udruženja logoraša Fikret Alić, “čovjek iza žice” sa svjetski poznate fotografije britanskih novinara, koja je 1992. godine obišla svijet, mršav jer boluje od tuberkuloze. Na to se voditelj Marić počeo ismijavati i rugati patnjama ovog logoraša, i posprdno rekao da su jadnog čovjeka “izveli, nahranili i onda vodili po cirkusima”.

Podsjetimo, poznati britanski novinar Ed Vulliamy, koji je tokom agresije na BiH izvještavao za list “The Guardian”, najzaslužniji je za razotkrivanje istine o Omarskoj, Keratermu i Trnopolju.

Poslušajte razgovor voditelja i redatelja ‘Dare iz Jasenovca’ Predraga Antonijevića Gage:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nebrojeno je puta ovaj britanski novinar ponovio priču o užasima koje je zatekao prilikom posjete tim logorima gdje su logoraši, Hrvati i Bošnjaci, prema njegovim riječima, bili hodajući kosturi, iscrpljeni i bolesni. Kasnije je saznao da su Srbi izabrali zatvorenike koji su najbolje izgledali kako bi ostavili pozitivan dojam na strane posjetitelje.

“Ako su to bili ljudi koji su izabrani da prikažu pozitivnim stanje u tim logorima, kakva je onda stvarno bila situacija”, pita se Vulliamy.

Masovno ubijanje logoraša, a u Banja Luci i Prijedoru djece i civila

Logor Omarska kao i ratni logori Keraterm i Trnopolje, osnovani su odlukom srpskoga kriznog štaba prijedorske općine 26. svibnja 1992. godine, a prema nepotpunim podacima kroz njega je prošlo više od tri tisuće osoba nesrpske nacionalnosti, a oko 700 ih je ubijeno. Dio njih ubijen je na Korićanskim stijenama, a dio je podlegao torturama i strašnijim mučenjima u logoru. Obitelji već godinama bezuspješno od općinskih vlasti Prijedora traže dozvolu za izgradnju spomenika na mjestu logora Omarska.

U Banja Luci ubijeno više od 400 građana Hrvata i Bošnjaka bez ikakvog povoda

102 djece ubijeno u Prijedoru jer su Hrvati i Bošnjaci

Nije dugo trebalo čekati na reakcije. Stigle su u prvom redu iz BiH, među ostalima i od Fikreta Alića, čija je isposnička slika s naslovnice magazina ‘Time’ 1992. godine obišla svijet.

“To samo pokazuje da žrtve nemaju nikakva prava. Znate da je Marić i ranije govorio na ovaj način tako da od njega nije ništa novo.”, izjavio je Alić za N1, dok je za Antonijevića imao sljedeću poruku:.

“Njemu mogu poručiti neka ga bude sram. ”

Alić je uvjeren da ovo nije posljednji put da se relativizira i negira golgota koju su on i građani nesrpske nacionalnosti na sjeverozapadu Bosne prošli na početku rata.

“Bit će toga još. Zato što nema države, ni zakona, ni sankcija. Samim tim žrtve nemaju nikakva prava”, uvjeren je Alić.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.