Sarajevo očekuje potporu iz Hrvatske za svoju trasu Jadransko-jonske autoceste i plinovoda

Predstavnici Bosne i Hercegovine će na predstojećoj bečkoj konferenciji o zapadnom Balkanu predložiti da u financiranje ključnih regonalnih projekata budu uvršteni Jadransko-jonska autocesta i plinovod i očekuju potporu u nastojanjima da se oni grade preko teritorija BiH, najavio je u utorak u Sarajevu predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“I dalje predlažemo da dionica Jadransko-Jonske autoceste u dužnini od 117 kilometara prolazi kroz BiH. Smatramo da ovo ima velike prednosti u odnosu na ranije projektirane trase jer kroz BiH nema mostova ni tunela niti bilo kakvih drugih složenih objekata”, kazao je Zvizdić novinarima.

Iako je Jadransko-jonska autocesta projekt kojega su načelno prihvatile sve države regije a Europska ga je unija spremna financirati, točna trasa te prometnice još nije utvrđena jer Hrvatska nije odlučila treba li ona ipak ići dubrovačkim zaleđem.

Jadransko-jonska autocestu preko Popova polja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zvizdić je uvjeren kako će Hrvatska ipak pristati da ta autocesta na pravcu ka Crnoj Gori umjesto Dubrovačko-neretvanskom županijom prolazi preko istočne Hercegovine odnosno Popova polja.

“Mi se nadamo da će naši susjedi to podržati i smatramo da je ključ regonalne suradnje upravo BiH. Siguran sam da će to podržati i Europska unija i Hrvatska kao naš susjed”, kazao je Zvizdić.

U BiH računaju kako bi se u slučaju političke potpore iz Bruxellesa i Zagreba trasa Jadransko-jonske eutoceste krz BiH mogla izgraditi u razdoblju od dvije godine a u dužini od 22 kilometra ona bi se preklapala s trasom autoceste na koridoru Vc na pravcu od graničnog prijelaza Bijača-Nova sela do Počitelja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Beču planiraju tražiti 14 milijuna eura za plansku dokumentaciju kako bi se već 2016. počelo s provedbom projekta kojega je Zvizdić opisao iznimno važnim jer bi se gradnjom te autoceste kao i one na koridoru Vc prometno povezalo sedam država regije.

Sarajevo želi plinovod kroz deltu Neretve

Sličan plan u Sarajevu imaju i s plinovodom na Jadransko-jonskom koridoru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Tražimo da sukladno ranije potpisanim sporazumima on tranzitno prolazi kroz BiH na pravcu od Albanije ka Hrvatskoj”, kazao je Zvizdić podsjećajući kako se u jednoj varijanti pokušalo izbjeći BiH zbog prolaska plinovoda kroz deltu Neretve.

“Oni koju su to radili nisu dobili nikakve podatke od BiH. Mi tražimo da se vrati trasa kroz neumski koridor”, kazao je Zvizdić.

Mostovi preko Save kod Gradiške i Svilaja

Ono što je nesporno i za što će BiH i Hrvatska zajednički lobirati na bečkoj konferenciji je gradnja mostova preko Save kod Gradiške i Svilaja na koridoru Vc nužnih za bolje cestovno povezivanje dviju država.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Projekt mosta Svilaj-Odžak stajao bi 109 milijuna eura a do sada je za njegovu izvedbu osigurana potpora od 22 milijuna eura nepovratnih sredstava. Prikupi li se ostatak novaca plan je da on bude dovršen do kraja 2017.

Za most kod Gradiške potrebna su pak 34 milijuna eura a do sada je osigurano 6,8 milijuna.

Kompletiranje financijske konstrukcije omogućilo bi da taj most bude izgrađen do kraja 2018.

“Za ove projekte imamo potpunu suglasnost Hrvatske i oni su već dogovoreni a u Beču će biti potvrđeni”, kazao je Zvizdić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.