Zločin armije BiH: Tko je i zašto ubijen u hrvatskom selu Uzdol?

Uzdol je 14. rujna 1993. bio mjesto pokolja i stradanja lokalnog hrvatskog stanovništva. Toga dan postrojba Armije BiH, sastavljena od Bošnjaka muslimana, okupirala je to hrvatsko mjesto u općini Prozor . Ubijena je 41 osoba, od čega 29 civila i 12 vojnika HVO-a. Civili su ubijani uglavnom iz blizine. Kuće su spaljene, a crkva i župni ured teško devastirani.

Najmlađe žrtve bili su braća Stjepan Zelić (10) i njegova sestra Marija (13) koji su ubijeni s majkom na kućnom pragu. Ubijena je i djevojčica Jadranka Zelenika (12). Najstarija ubijena osoba u Uzdolu imala je 87 godina.

Uzdol – dio velike operacije ‘Neretva 93’

Hrvatsko selo Uzdol našlo se na meti Armije BiH u napadnoj akciji kasnije poznatoj pod imenom ‘Neretva 93’. Tu je akciju isplaniralo bošnjačko vodstvo u kolovozu 1993 g. na sastanku u Zenici kao akciju širih napadnih razmjera na područja sa hrvatskim ili miješanim hrvatsko-bošnjačkim stanovništvom.

Prva faza te akcije obuhvaćala je osvajanje područja od Bugojna do Konjica i područja sjeverno od Mostara. Nakon stabilizacije linije osvajanja, druga faza trebala je obuhvatiti prodor Armije BiH dolinom Neretve prema moru i gradu Neumu. Time bi se dobila tzv. zelena transverzala prema Jadranskom moru.

Glavni cilj operacije bio je prijevoj kod sela Vrdi čime bi se ostvarila kontrola nad dolinom Neretve, a obrana zapadnog, hrvatskog dijela Mostara postala bi vrlo teška. Uzdol bio je mjesto bez kojeg se nije mogla izvesti operacija napada na Prozor koji je bio jedan od ciljeva muslimanskih snaga.

Akcije je izvodio 3., 4. i 6. Korpus Armije BiH, te specijalne bošnjačke snage, a vojne operacije vodio je osobno general Armije BiH Sefer Halilović.

Na sreću, iako je Armija BiH osvojila veliki teritorij tijekom ofenzive, ključne točke nisu osvojene i druga faza napredovanja prema Jadranskom moru i Hercegovini bila je onemogućena.

Tko je počinio zločine u Uzdolu?

Prema knjizi Sefera Halilovića „Lukava strategija“ , koju je supotpisao Rasim Delić – načelnik Generalštaba Armije BiH, selo Uzdol napao je Samostalni prozorski bataljun Armije BiH pod zapovjedništvom Envera Buze. Već nakon par sati muslimanska postrojba se morala povući iz Uzdola pred postrojbama HVO-a koje su ušle u to veliko hrvatsko selo.

Nakon ulaska u selo pripadnici HVO- a pronašli su 29 izmasakriranih tijela koja su kasnije prevezena u Klinički bolnički centar u Splitu, gdje je na Odjelu patologije obavljena obdukcija i identifikacija žrtava ovog zločina.

Za zločine u Uzdolu Međunarodni sud u Haagu optužio je zapovjednika Armije BiH Sefera Halilovića. Prvostupanjsko vijeće Haškog suda u presudi je navelo da je u Uzdolu ubijeno namjerno 29 osoba, od toga nekoliko djece i to iz neposredne blizine. Međutim, u presudi je zapovjednik akcije ‘Neretva 93’ oslobođen od optužbi sa objašnjenjem da je „naredio borbena djelovanja na pravcima sela Grabovica i Uzdol; da je imao efektivnu kontrolu nad jedinicama koje su izvršile zločine; da je naredio istragu zločina u Grabovici, ali nije bio u položaju da kazni počinitelje niti u Grabovici niti u Uzdolu“.

Tako je Sefer Halilović danas ugledni političar i zastupnik u Parlamentu BiH, a glavno osumnjičeni za zločin u Uzdolu Enver Buza, na čelu je Zavoda za geodeziju Federacije BiH i bivši je zastupnik Parlamenta BiH.

Predsjednik ICTY-a Theodor Meron posjetio je u  srijedu hercegovačko selo Uzdol te je tom prigodom istaknuo kako suđenja za ratne zločine na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ne mogu vratiti mrtve i možda će tek malo doprinijeti da zacijele rane onih koji su preživjeli strahote, no ostaje nada da će ipak doprinijeti društvu u kojemu će vladati pravo.

Predsjednik Haaškog suda boravi u dvodnevnom radnom posjetu BiH, a prije Uzdola, gdje je stigao kako bi odao počast Hrvatima ubijenim u tom selu 1993. godine, obišao je mjesto Čelebići pokraj Konjica, gdje je 1992. godine bio logor u kojemu je Armija BiH držala zatočenike srpske nacionalnosti.

“Ovdje sam da bih odao počast žrtvama okrutnih i užasnih djela koja su počinjena 14. rujna 1993. godine”, kazao je Meron u Uzdolu dodajući kako bi želio da se patnje ljudi o kojima svjedoči spomen-obilježje u tom mjestu više nikome ne ponove.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: narod.hr