Srbija ustrajna u diplomatskoj borbi protiv prijama Kosova u UNESCO

Srbija će ustrajati u diplomatskoj borbi da spriječi prijam Kosova u UNESCO, koliko god da je ishod glasovanja neizvjestan, poručio je srbijanski državni vrh u povodu zasjedanja Opće konferencije UNESCO koja počinje u utorak u Parizu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovo tijelo će, među ostalim, tijekom višednevnog zasjedanja razmatrati i preporuku Izvršnog vijeća za prijam Kosova u tu organizaciju, a u raspravi će 4. studenoga sudjelovati i srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić.

Glasovanje o prijamu Kosova bi se, po Dačićevoj ocjeni, moglo očekivati oko 9. studenoga, a rezultat će, smatra on, biti povoljan za Srbiju.

“Borit ćemo se do kraja. To je stajalište vlade Srbije, premijera i predsjednika. Mi nemamo ništa važnije od toga”, rekao je Dačić, podsjetivši da su među članicama “mnoge zemlje koje su male i udaljene, ali čiji se glas računa”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izvršno vijeće UNESCO-a, koje ima 58 država članica, podržalo je 21. listopada zahtjev Albanije i preporučilo Općoj konferenciji prijam Kosova. Od 58 članica Izvršnog vijeća, 32 su priznale neovisnost Kosova, ali je samo 27 glasovalo za prijam u UNESCO, protiv je bilo 14, a suzdržanih isto toliko, ali se glasovi suzdržanih ne zbrajaju.

Opću skupštinu, koja se sastaje svake dvije godine, čine predstavnici 195 država, među kojima je njih 111 priznalo Kosovo, a 84 nisu, a odluka o prijamu u članstvo se donosi dvotrećinskom većinom.

Sava Janjić, iguman manastira Visoki Dečani na Kosovu, koji se uz ostalu srpsku duhovnu i kulturnu baštinu nalazi pod zaštitom UNESCO-a, zatražio je uoči zasjedanja Opće skupštine da se odloži glasovanje o prijamu Kosova u tu organizaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U razgovoru za RTS arhimandrit Sava ističe da je “potrebno dati prostor briselskom dijalogu, u kojem bi Beograd i Priština, uz sudjelovanje Srpske pravoslavne crkve (SPC), razgovarali o svim modalitetima dugoročne i institucionalne zaštite srpskih svetišta na Kosovu”.

U povodu informacija da je Priština pripremila nacrt zakona te strategiju zaštite kulturne baštine, Sava Janjić upozorio je na namjeru “albaniziranja” srpske kulturne baštine.

“To su dokumenti koji marginaliziraju ulogu SPC i srpskog naslijeđa i potiru ostale elemente međunarodne zaštite, što pokazuje namjere kosovskih institucija koje dugoročno žele provesti albaniziranje višestoljetne srpske baštine na Kosovu”, rekao je iguman manastira Veliki Dečani koji je, poslije nekoliko napada albanskih ekstremista na Kosovu, pod stalnom zaštitom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Srpski manastiri i crkve koji su na listi ugroženih spomenika UNESCO pod posebnom su policijskom zaštitom, a manastir Visoki Dečani i pod vojnom zaštitom talijanskog kontigenta KFOR-a.

“Od 1999. Visoki Dečani su četiri puta oružano napadani, što pokazuje da je taj dio baštine ugrožen od ekstremista većinske populacije”, kaže za RTS iguman tog manastira.

Srbijanski državni vrh pozvao je koncem listopada, sa zajedničkog sastanka s predstavnicima Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU) i Srpske pravoslavne crkve (SPC), članice UNESCO-a da odbace zahtjev kosovski vlasti za prijam u tu organizaciju i poručio da je za Srbiju neprihvatljivo članstvo Kosova u toj organizaciji. Državni vrh istaknuo je svoju privrženost eurointegracijama i naglasio da nikad i ni pod kojim uvjetima neće priznati neovisnost Kosova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.