Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro upozorio je u nedjelju svjetske čelnike na summitu Nesvrstanih da je njegova država pogođena američkim ekonomskim ratom kojemu je cilj svrgnuti ga.
Govoreći na istome skupu, Madurov najbliži regionalni saveznik, kubanski predsjednik Raul Castro, ponovio je tu optužbu, unatoč sve boljem odnosu njegove države sa Sjedinjenim Državama.
“Venezuela je suočena s napadom usmjerenim protiv cijele Latinske Amerike i Kariba kojim se pokušava ponovno kolonizirati našu politiku, ekonomiju, kulturu i život”, rekao je Maduro, socijalist koji je vratio gospodarstvo Venezuele pod kontrolu države, a od Irana je preuzeo rotirajuće predsjedništvo Pokreta nesvrstanih.
Čelnici tog saveza u kojemu je 120 država, uključujući iranskog predsjednika Hasana Rouhanija, okupilo se na dva dana na venezuelskom otoku Margariti. Pokret je osnovan 1961. kako bi predstavljao države koje nisu htjele biti dio borbe za moć između SAD-a i Sovjetskog saveza.
Venezuela, članica OPEC-a i država s najvećom rezervom nafte na svijetu, traži podršku za svoju kampanju kojom pokušava smanjiti obilnu globalnu proizvodnju nafte kako bi joj povećala cijenu.
Ekvadorski predsjednik Rafael Correa, čija je država najmanja članica OPEC-a i koja podržava Venezuelu, rekao je kako je taj naftni savez pred raspadom zbog razlika u tržišnim strategijama.
“Očito je da je OPEC oslabio, te postoji opasnost od njegove dezintegracije”, rekao je Correa na marginama skupa.
Iako Madurove uzbune o tome kako postoji međunarodna kampanja za njegovo svrgavanje nisu nove, čini se da je odlučan u ponovnom jačanju Pokreta nesvrstanih, relikta Hladnog rata sa sve manjom podrškom, kao bedema protiv ponovne kolonizacije, smatraju analitičari.
Pad cijena nafte izazvao je ekonomsku krizu u Venezueli, nestašice hrane, rast kriminala i društvene nemire.
Riječ je o najvećoj prijetnji koja je zasad pogodila Madura i socijalističku “revoluciju” koju je 1999. počeo njegov prethodnik Hugo Chavez.
Država se suočava s trećom godinom duboke recesije i inflacijom od 700 posto, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda.
Venezuelska oporba traži referendum kojim bi svrgnula Madura, a on tvrdi da iza tog plana stoji SAD koji surađuje s lokalnim konzervativnim snagama.
Castro, Maduro, Correa i bolivijski predsjednik Evo Morales osudili su i nedavni opoziv brazilske predsjednice Dilme Rousseff.
Brazilski senat optužio je Rousseff zbog nepravilnosti u proračunu te je krajem kolovoza zamijenjena Michelom Temerom, njezinim bivšim potpredsjednikom.
