U Kazahstanu počinje povlačenje vojnih snaga na čelu s Rusijom – što se događalo u ovoj državi?

kazahstan
epa09679948 A handout photo made available by the Russian Defence Ministry press service shows Russian peacekeeper guards in the Kazakhtelecom building Almaty in Kazakhstan, 12 January 2022. In accordance with the decision of the CSTO Collective Security Council adopted on 06 January 2022, the collective peacekeeping forces of the Collective Security Treaty Organization (CSTO) have been sent 'for a limited time to stabilize and normalize the situation to Kazakhstan' at the request of the Kazakh president. They include units of the Armed Forces of Russia, Belarus, Armenia, Tajikistan and Kyrgyzstan. The Russian Ministry of Defence announced on 08 January that the tranfer of the Russian contingent of the CSTO peacekeeping forces to Kazakhstan's 'Almaty' and 'Zhitygen' airfields continued by military transport aircraft from Russia's airfields in the Moscow, Ivanovo, and Ulyanovsk regions. EPA/RUSSIAN DEFENCE MINISTRY PRESS SERVICE / HANDOUT HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES

U Kazahstanu je pokušana nasilna smjena vlasti i državni udar. Radi se o državi koja je strateški i geopolitički najvažnija susjeda Rusiji na njenoj ogromnoj južnoj granici od Europe do Tihog oceana. Važno je podsjetiti: Kazahstan je najvažniji svjetski izvoznik neprocjenjivo vrijednog urana, kao i nekih drugih ruda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Organizirano povlačenje mirovnog kontingenta CSTO (Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti) iz Kazahstana počinje danas, 13. siječnja. Tako je rekao predsjednik te zemlje Kasim-Žomart Tokajev.

Što je vojni savez CSTO?

Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) međunarodna je organizacija vojno-političke prirode koju su 1992. osnovale pojedine članice bivšeg SSSR-a. Članovi organizacije su: Rusija, Kazahstan, Tadžikistan, Kirgistan, Bjelorusija i Armenija. Bivše članice su Gruzija, Azerbejdžan i Uzbekistan.

Neredi u Kazahstanu su eksplodirali, navodno zbog cijena plina. Ali oni su bili više od nereda: ubijani su pripadnici policijskih snaga (ritualno odrubljivanje glava), pokušano je zauzeti parlament, aerodrom i neke važne punktove u gradu. Neredi se nisu smirili niti kada su cijene plina vraćene na staro.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zavladao je potpuni kaos u državi koji je prijetio građanskim ratom.

Strani militanti iz Afganistana i drugih islamskih država u neredima

“Strani militanti, uglavnom iz zemalja srednje Azije, uključujući Afganistan i druge zemlje Bliskog istoka, sudjelovali su u nedavnim masovnim neredima u Kazahstanu” tvrdio je kazahstanski predsjednik Kasim Tokajev u nedavnom razgovoru s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, piše geopolitika.news

Ne zaboravima da je SAD nedavno ostavila ogromne količine suvremenog naoružanja u Afganistanu. I to nakon što se bezglavo i preko noći povukla iz Afganistana. Neki su to pripisali slučajnosti, a drugi analitičari tvrde ‘da u politici nema slučajnosti’. Osim toga, Kazahstan je, uz Ukrajinu, geopolitički i strateški najvažnija država u ‘mekom trbuhu Rusije’. Država se proteže između Kaspijskog jezera i Kine uz južnu granicu Rusije. Ovakva događanja uz ogromnu južnu granicu svjetske velesile Rusije od Europe do Tihog Oceana, uvijek su pažljivo praćena od Moskve. To je danas dio najveće moguće destabilizacije Rusije, koji Putin želi imati u miru i pod kontrolom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kazahstan dominira srednjom Azijom na južnim granicama Rusije:

File:Kazakhstan political map 2000.jpg - Wikimedia Commons

Izvor: wikimmedia.commons.org

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kazahstanski predsjednik je također dao jasna objašnjenja o razmještaju mirovnog kontingenta Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) predvođenog Rusijom koji je bio pozvan u Kazahstan.

“Želim naglasiti da oni ne sudjeluju u borbenim operacijama. Njihov glavni zadatak je zaštita strateških objekata u Almatyju i glavnom gradu Kazahstana. To je omogućilo kazahstanskim sigurnosnim i policijskim agencijama da provode mjere za suzbijanje terorista. Mirovne snage CSTO-a raspoređene su u skladu s člancima 2. i 4. Ugovora o kolektivnoj sigurnosti CSTO-a.

Pokušaj državnog udara, umiješani i međunarodni elementi “iz jednog središta”?

Sada se snage CSTO-a, na čelu s Rusijom povlače iz Kazahstana, nakon što je zaustavljeno nasilje i bezakonje, točnije – državni udar.

Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev opisao je smrtonosno nasilje prošle nedjelje kao pokušaj državnog udara, piše danas.rs

Tekst se nastavlja ispod oglasa

On je liderima vojnog saveza CSTO rekao da je taj pokušaj koordiniran „iz jednog centra“, ali nije naveo kojeg.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je rekao da je „Kazahstan bio na meti međunarodnog terorizma“, dodajući da Rusija nikada neće dozvoliti revolucije u regiji.

“Imao sam pregovore s čelnicima pojedinih država. Koristeći ovu priliku, želio bih izraziti zahvalnost zapovjedništvu kontingenta na obavljenom poslu tijekom ovih nekoliko dana”, istaknuo je Tokajev. “Prisutnost mirovnog kontingenta CSTO-a u Kazahstanu, uključujući u Almatyju, odigrala je vrlo važnu ulogu u stabilizaciji situacije u našoj zemlji”, naglasio je. Naravno, to je imalo veliku psihološku važnost za odbijanje agresije terorista i razbojnika. Misija se ocjenjuje vrlo uspješnom”, zaključio je predsjednik. Tokajev je rekao da će povlačenje trupa biti gotovo u sljedećih deset dana.

Zašto su pozvane vojne snage CSTO-a?

Nakon što su prosvjedi izbili i proširili se diljem zemlje, kazahstanski predsjednik je u pomoć je pozvao vojni savez CSTO, koji predvodi Rusija. Oko 3000 ruskih padobranaca i postrojbe iz Bjelorusije, Armenije, Tadžikistana i Kirgistana stigle su u Kazahstan 6. siječnja.

Brojni analitičari sada tvrde da je u pozadini prosvjeda zapravo borba frakcije Tokajeva i bivšeg predsjednika Nursultana Nazarbajeva koji je vladao zemljom od 1990. do 2019. godine. Jučer je Tokajev prvi put prozvao Nazarbajeva te je time, smatraju mnogi, potvrdio sumnje o frakcijskim borbama. Rekao je da su se “u mandatu prvog predsjednika pojavile vrlo bogate kompanije i međunarodno poznati bogataši”.

“Vrijeme je da se ljudima vrati ono što im pripada. Vlada mora proučiti te kompanije i vidjeti koliki mora biti doprinos Fondu za narod Kazahstana”, rekao je Tokajev. Njega je Nazarbajev sam postavio za svog nasljednika. Nekoliko dana nakon početka prosvjeda Tokajev je Nazarbajeva smijenio s mjesta šefa Vijeća za nacionalnu sigurnost odakle je Nazarbajev i dalje bio upravljao zemljom “iza kulisa”. Prosvjednici su bili posebno bijesni na Nazarbajeva te su mu rušili spomenike diljem zemlje.

Tokajev je parlamentu rekao da imenuje dugogodišnjeg javnog službenika Alikana Smailova za premijera i govorio je o inicijativama za smanjenje jaza između bogatih i siromašnih, povećanju poreza rudarskom sektoru i uklanjanju nepravilnosti u državnim nabavama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.