Ukrajina i vjerovnici blizu kompromisa o restrukturiranju ukrajinskog javnog duga

epa04776065 Ukrainian President Petro Poroshenko (L) presents former Georgian President Mikhail Saakashvili (C) as new regional governor in the southern-Ukrainian city of Odessa, 30 May 2015.. EPA/MYKOLA LAZARENKO / POOL

Ukrajina i njezini vjerovnici su se približili u utorak kompromisa o restrukturiranju ukrajinskog javnog duga, što bi zemlju trebalo poštedjeti nemogućnosti plaćanja dugova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema The Wall Street Journalu, glavni privatni vjerovnici, koji posjeduju gotovo polovicu duga od 19 milijarda dolara o kojima se pregovara, predložili su brisanje 20 posto nominalne vrijednosti njihovih obveza.

Prošlog tjedna fond Franklin Templeton i još tri financijske institucije, koji drže 8,9 milijardi dolara javnog duga, odbacili su prijedlog Kijeva o brisanju 40 posto duga. Oni su u zamjenu predložili tek ublaženje od 5 posto do 10 posto pod strogim uvjetima.

Do danas nije zaključen nikakav dogovor, naglasio je u utorak jedan izvor blizak pregovorima. “Pregovori se nastavljaju i za Ukrajinu su sve opcije na stolu”, rekao je taj dužnosnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Početni prijedlog Kijeva bi omogućio uštedu 15,3 milijardi dolara u sljedeće 4 godine. To je zatraženo u sklopu plana pomoći od 40 milijardi dolara Ukrajini od njezinih zapadnih saveznika i Međunarodnog monetarnog fonda.

Ukrajina je u ponedjeljak vratila 60 milijuna dolara kamata od svojih euroobveznica, čime je izbjegla tehničko neplaćanje i to je neizravan znak napretka u tom pitanju.

Ukrajina, čiji je dug eksplodirao nakon rekordne smanjivanja vrijednosti nacionalne valute hrivnje (70 posto prema dolaru prošle godine), mora vratiti 500 milijuna dolara 23. rujna. Svaku promjenu uvjeta tog povrata vjerovnici moraju odobriti najmanje 21 dan ranije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ublaženje tog tereta duga, o kojem ukrajinska vlada pregovara od ožujka, ključno je za zemlju opustošenu dubokom gospodarskom krizom, kojoj je Rusija otela poluotok Krim i nakon 16 mjeseci rata s proruskim separatistima na istoku, u kojem je poginulo više od 6800 ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.