Ustavni sud Bosne i Hercegovine u četvrtak će održati plenarnu sjednicu na kojoj će razmatrati zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) o načinu biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, a o pravorijeku tog suda ovisi kako će biti ustrojena nova izvršna vlast u Federaciji BiH te na državnoj razini na što se čeka već gotovo četiri mjeseca.
Pred sucima Ustavnog suda naći će se zahtjev 27 zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH koji drže da je SIP svojom odlukom o načinu popune entitetskog Doma naroda iz prosinca prošle godine prekršio federalni ustav.
Članovi SIP-a su intervenirali kako bi popunili pravnu prazninu nastalu nakon što je Ustavni sud BiH 2016. godine, odlučujući po prizivu Bože Ljubića, proglasio neustavnim odredbe izbornog zakona BiH koje su regulirale način biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.
Nekon višemjesečnih rasprava i oklijevanja u SIP-u su odlučili da taj dom treba popuniti na temelju rezultata popisa stanovništva iz 2013. godine s time da iz svake od deset županija unutar Federacije bude biran barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda.
Ustav Federacije BiH predviđa primjenu popisa iz 1991. godine kao kriterij za uspostavu svih razina vlasti sve do okončanja provedbe Aneksa VII. Daytonskog sporazuma odnosno do službenog završetka procesa povratka izbjeglih i prognanih prijeratnim domovima.
Na temelju tih ustavnih odredbi 27 zastupnika iz stranaka koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo je i podnijelo priziv Ustavnom sudu čija je odluka biti konačna.
Argumenti SIP-a za donošenje sporne uredbe bile su pak odredbe državnog izbornog zakona u kojima je navedeno da se način raspodjele mandata u Domu naroda parlamenta Federacije BiH iznova utvrđuje nakon svakog popisa stanovništva.
Suci Ustavnog suda, koji u četvrtak trebaju odlučiti je li važniji entitetski ustav ili državni zakon, moći će birati između nekoliko odluka.
Oni se mogu proglasiti nenadležnima s obzirom na to da se od njih traži očitovanje o uredbi jednog upravnog tijela vlasti što je po zakonu SIP.
Ako pak procijene da ima smisla ocjenjivati ustavnost takvog podzakonskog akta, mogu donijeti pravorijek po kojemu je uredba ustavna, ali je mogu i poništiti. Ako je ponište cijeli problem vratili bi parlamentu BiH kako bi on donio odgovarajuće izmjene izbornog zakona.
Prema uredbi SIP-a stranke okupljene oko HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH mogle bi imati 12 od ukupno 17 izaslanika u klubu Hrvata u tom tijelu što je većina nužna za potpunu kontrolu procesa donošenja zakona i izbora izvršne vlasti.
Ta bi većina HDZ-u omogućila izbor barem 4 od 5 hrvatskih zastupnika u Domu naroda parlamenta BiH pa time i kontrolu zakonodavne i izvršne vlasti na državnoj razini.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
