Poljubac je utjelovljenje prisnosti već stoljećima, ali i gesta koja ima mnogo značenja, od prijateljskog do erotskog, od bratskog do izdajničkog.
Povijest poljupca: Znastvenici smatraju da je poljubac potekao iz rituala hranjenja usta na usta kakvo su prakticirali naši evolucijski preci.
Austrijska znanstvenica Irenaeus Eibl-Eibesfeld, koja je umrla prošle godine, takvu je praksu opsežno dokumentirala. U nekim zajednicama provodi se i danas, kada majka prožvače hranu prije nego što je da djetetu. Neki drugi stručnjaci vjeruju, pak, da ljubljenje potječe od dojenja.
Poljubac zdravlja: Znanstvenici se slažu da je poljubac poput injekcije, jača imunološki sustav i smanjuju stres. Srce ubrzano lupa, metabolizam brže radi, a otpuštaju se hormoni poput oksitocina, koji ima smirujući učinak.
Ljubljenje jača emocionalnu vezu između dvoje ljudi, bilo da su partneri ili rođaci. Ljudi koji se vole ljubiti otporniji su na depresiju i niži im je krvni tlak.
Rekordi: Brazil je vlasnik svjetskog rekorda u masovnom ljubljenju. Po Guinnessovoj knjizi rekorda, 13.577 parova simultano se ljubilo u Sao Paulu 2014. Najduži poljubac na filmu odglumili su Jane Wyman i Regis Toomey, koji su zaključali usnice na tri minute i pet sekundi u filmu “In the Army Now” iz 1941.
Najdulji podvodni poljubac ostvarili su Talijani Elisa Lazzarini i Michele Fucarino, koji su zajedno držali dah tri minute i 24 sekunde.
Životinje: Da, i one se ljube, neki majmuni, primjerice, premda više zbog igre, a ne zbog parenja. Neke ptice dugih kljunova, poput roda ili čaplji, prije parenja se nježno ‘kljunaju’.
Kultura ljubljenja: Po studiji Kinseyjeva instituta u Indiani, manje od pola svijeta ljubi se u usta. Kao izraz ljubavi i intimnosti, to je uobičajeno u Aziji i Europi, na Bliskom istoku i u Sjevernoj Americi.
Ali romantični poljubac nema takvu ulogu u afričkim regijama južno od Sahare, u Novoj Gvineji ili u Srednjoj Americi. Eskimima je draže trljati se nosevima, premda je to možda povezano s klimom pošto bi im se usnice na polarnoj hladnoći smrznule.
