(VIDEO) Vojni analitičar o situaciji s Iranom i SAD-om: ‘Bit će ‘čarkanja’, ali ništa slično Trećem svjetskom ratu’

Foto: snimka zaslona

Nakon raketnog udara na američke vojne baze u Iraku, Iran tvrdi da je ubio najmanje 80 američkih i iračkih vojnika kao čin odmazde zbog likvidacije njihova generala Kasima Sulejmanija. S druge stane američki predsjednik Donald Trump tvrdi da žrtava nema, a da će, ako Iranci nastave s ovakvim provokacijama, uslijediti žestok odgovor.

Teheran “ne želi eskalaciju ili rat” i zato je raketirao samo vojne objekte u odmazdi za američko ubojstvo generala Kasima Suejmanija, rekao je veleposlanik Islamske Republike Irana pri UN-u Madžid Taht Ravanči i odbacio američki poziv na suradnju sve dok SAD ne ukine sankcije Iranu.

– Operacija je bila precizna i ciljani su bili vojni objekti, zbog čega nije bilo kolateralne štete za civile ili imovinu civila u području, napisao je Taht Ravanči u pismu glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu i Vijeću sigurnosti UN-a. Iranski raketni napadi u srijedu na američke snage u Iraku izvedeni su kao odmazda za američki napad dronom i ubojstvo iranskog vojnog zapovjednika Kasima Sulejmanija prošlog tjedna te su potaknuli strah od novog rata na Bliskom istoku.

Teheran je upotrijebio svoje “prirodno pravo na samoobranu” prema Povelji UN-a i “poduzeo te izveo odmjereni i proporcionalni vojni odgovor”, piše Taht Ravanči.

Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je pozvao potpisnice nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015., iz kojeg se SAD povukao 2018., da i oni napuste sporazum kako bi se mogao sklopiti novi, poboljšani koji bi potpisao i SAD.

Sporazum su s Iranom 2015. potpisali SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i EU, s ciljem ograničenja razvoja iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ublažavanje sankcija.

– Moramo zajedno raditi prema stvaranju novog sporazuma s Iranom koji bi učinio svijet sigurnijim i mirnijim mjestom, rekao je Trump. Dodao je da neće ukinuti sankcije dok se ne promjeni iranska politika, ali je pozvao na suradnju s Iranom protiv džihadističke Islamske države (IS) i na područjima gdje imaju zajedničke interese.

Taht Ravanči odbacio je taj Trumpov poziv kao “nevjerojatan” s obzirom na to da su sankcije i dalje na snazi, prenijela je državna iranska novinska agencija IRNA u četvrtak.

To je bila prva iranska službena reakcija na Trumpov govor nakon iranskog napada, a Taht Ravanči rekao je da je Washington “inicirao novi niz eskalacija i animozitet prema Iranu” ubojstvom Sulejmanija.

Ivanjek: Postojalo ranije upozorenje za napad

U HRT-ovom Studiju 4 na HRT-u vojni analitičar Jan Ivanjek komentirao je informacije o tome da u napadu na američku bazu u Iraku nije bilo ljudskih žrtava. Kazao je da je s obzirom na magnitudu napada, oko 20-ak projektila, vjerojatno postojalo ranije upozorenje. To su američki dužnosnici u jednom trenutku i potvrdili, dodaje Ivanjek i podsjeća da su dužnosnici naveli da su poduzete obrambene protumjere. Nisu ih specificirali, ali su se po svoj prilici američko i iračko osoblje sklonili u skloništa, kazao je.

– Kada vidimo satelitske snimke, onda vidimo da su gađana privremena skloništa za avione, infrastrukturni objekti. Po izboru ciljeva vidi se da se išlo na poruku, na materijalnu štetu, rekao je.

Smatra da se očekivao iranski odgovor na američki potez. “Činjenica da u iranskom odgovoru nije bilo poginulih upućuje na želju Irana da deeskalira situaciju. Stvar je mogla biti puno gora. Moglo je biti i gubitaka, a onda bi tu pak SAD morao odgovoriti i eskalirati situaciju koja bi se u krajnjoj liniji mogla i oteti kontroli”.

U emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” situaciju u vezi s Amerikom i Iranom komentirali su vojni analitičar portala Obris.org Igor Tabak i stručnjak za međunarodnu sigurnost Robert Barić.

Barić je rekao da je Iran neposredno pred napad obavijestio Irak da će biti izveden.

– Irak je to prenio Amerikancima, a zatim su preko trećih država rekli da je to za sada iranski odgovor. To je zapravo bilo ispitivanje pulsa što dalje Amerika želi uraditi te do kuda će i koliko daleko Amerikanci odgovoriti, kazao je Barić i dodao da ovo sve neće dovesti do rata u 2020. godini.

Tabak pak napominje da je riječ o dosta nezgodnoj situaciji. Kaže da bi “likvidacija jednog visokog državnog dužnosnika druge države u puno sličnih situacija mogla biti tretirana objavom rata”.

– Jednako tako, ovakav raketni udar koji je bio jučer rano ujutro, nešto je što bi bez problema mogla biti objava rata. Ali ovdje se takve stvari uklapaju u širu priču i onda dođemo do toga da svi umiješani imaju interese. Također svi umiješani igraju na raznim stranama nešto što je “kompliciranije od šaha”. Mislim da ćemo tu gledati puno čarkanja, velikih riječi, ali zapravo ništa slično trećem svjetskom ratu, kazao je Tabak.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt