Svjetska zdravstvena organizacija WHO objavila je u petak izvješće u kojemu se navodi da je 2020. i 2021. na svijetu umrlo 14,9 milijuna ljudi od uzroka povezaih s virusom covid-19.
Statističko izvješće WHO-a za 2022. godinu u posebnom poglavlju donosi detaljne podatke o raširenosti pandemije i smrtnim slučajevima povezanim s njom. Između ostaloga, izvješće se poziva na više od 800 istraživanja uklađenih s protokolom WHO-a.
WHO spominje tristo pedeset milijuna života
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je pandemija odnijela 336,8 milijuna godina života. Samo u godinama 2020. i 2021. WHO oko 14,9 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu dovodi u vezu s koronavirusom. Stručnjaci WHO-a izračunali su da je život okončan na taj način skraćen u prosjeku za 22 godine. Kako se navodi, u 2020. covid-19 bio je među deset najčešćih uzroka iznenadne smrti. Smrtnost je bila najčešća kod osoba starijih od 60 godina, gdje je njezin udio u broju svih iznenadnih smrtnih slučajeva iznosila 82 posto.
>Kako Svjetski ekonomski forum vidi budućnost svijeta: Pandemija kao “prilika”, porez na CO2…
U izvješću se navode podatci o strategiji i pojedinim mjerama vezanim za pandemiju, uključujući i cijepljenje, ali ono ne obuhvaća podatke niti procjene uzroka i okolnosti širenja pandemije, kao ni analizu povezanosti smrtnih slučajeva s drugim mogućim uzrocima. Koliko je u pojedinačnim slujačevima sam virus covida-19 bio uzrok smrti, a koliko je samo pospješio razvoj drugih tegoba, o tome statistički podatci ne postoje. U tom pogledu moguće je samo osloniti se na podatke o povećanoj stopi smrtnosti u tome razdoblju.
Najveći broj zaraza u Americi i Europi
Kako navodi WHO, do 20. travnja 2022. potvrđeno je 504,4 milijuna slučajeva zaraze virusom covica-19. Početkom 2022., svaka 24 sata zabilježeno je oko 12 milijuna novih slučajeva, ali se taj broj smanjio u travnju iste godine na oko 400.000 dnevno.
Virus se raširio po cijelome svijetu, ali je ogromna većina slučajeva zaraze zabilježena u Amerikama i u Europi, s udjelom u općim brojkama od 72 posto. Najveći broj zaraza zabilježen je u visoko razvijenim i nekim srednje razvijenim zemljama. WHO napominje da broj u drugim zemljama može biti veći zbog mnogih neregistriranih slučajeva.
Prema statistici WHO-a, pandemija se negativno odrazila na globalnu borbu protiv prenosivih bolesti, budući je prekinula lance opskrbe cjepivima i ograničila ponudu zdravstvene zaštite općenito. Pritom je smanjen opseg cijepljenja protiv ospica, tetanusa i drugih bolesti, a češće su zabilježeni slučajevi malarije i tuberkuloze.
WHO je zabrinut i zbog porasta godišnjeg broja smrtnih slučajeva uzrokovanih neprenosivim bolestima. On će, procjenjuju stručnjaci WHO-a, sredinom ovoga stoljeća doseći oko 77 milijuna godišnje, što je gotovo 90 posto više nego 2019. godine, a i ranijih je godina zabilježen snažan rast broja slučajeva bolesti srca, dišnih puteva i raka.
WHO se ne bavi otvorenim pitanjima
Godišnje izvješće WHO-a u dijelu koji se odnosi na pandemiju koronavirusa ne daje odgovore na pitanja o njezinim uzrocima, o okolnostima njezina širenja kao ni o uzajamnom utjecaju toga virusa i drugih tegoba. Izvješće spominje mjere zdravstvenih vlasti donošene uglavnom u skladu s preporukama samog WHO-a, ali ne donosi analizu svih okolnosti vezanih za nju, posebice kad je riječ o procjenama stvarne opasnosti, opravdanosti pojedinih mjera i transparentnosti odgovarajućih političkih odluka.
>Selak Raspudić: Da je pandemija potrajala, kliznuli bismo u diktaturu
No u izvješću se spominje utjecaj pandemije na ograničenja društvenog života, gospodarskih aktivnosti i u nekim slučajevima političke stabilnosti, kao i na samu temeljnu zdravstvenu zaštitu. Naglašava se problem nedostatka zdravstvenog osoblja u mnogim zemljama, uz smanjenje zaštite od prijenosnih bolesti, dijagnostike i drugih segmenata zdravstvene skrbi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
