“Gradska vlast se bavi svačim, vrlo loše, površno, nekompetentno, dakle nevjerojatno da taj otpad za koji su prije bili dobri kritičari sad to jako loše rade”, komentirao je za Narod.hr bivši ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Slaven Dobrović (Domovinski pokret), nakon što je postalo očito da Tomaševićev novi model naplate i odvoza miješanog komunalnog otpada u Zagrebu najvjerojatnije neće zaživjeti 1. srpnja, kako je najavljivano.
Natječaj za vrećice nije pri kraju
Naime, natječaj za kupovinu standardiziranih vrećica koje će Zagrepčani po novom morati koristiti nije pri kraju, a potrebno je obaviti još niz priprema i na drugim razinama. Natječaj za standardizirane blokove u kojima bi, po novom, trebali biti spremnici na javnim površinama, još nije ni raspisan.
Oporba kaže da je Tomaševićev plan utopija, financijski neodrživ, bune se i sindikati Čistoće, a koalicijski partneri gradonačelnika iz SDP-a također smatraju da grad nije spreman za provedbu odluke od 1. srpnja.
Izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović, profesor na FSB-u Sveučilišta u Zagrebu, nekadašnji ministar zaštite okoliša i energetike u Vladi RH i aktualni zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba i Domovinskog pokreta ističe kako je u pitanju dobra inicijativa, ali da Grad Zagreb nije osigurao infrastrukturu koja će moći kvalitetno zbrinuti sav odvojeni otpad.
> Dobrović (DP): Zagreb je u kaotičnom stanju – što je sa sortirnicama i kompostiranjem?
Dobra inicijativa, ali…
“Odgoda stupanja na snagu je jedino logično rješenje s obzirom da grad uopće nije spreman. Nije napravio ništa da osigura nužnu infrastrukturu za zbrinjavanje tog pojačanog odvojenog prikupljanja otpada, kojim će se te odvojeno prikupljene tvari zbrinuti. Nije poradio na kompostiranju i sustavu za sortiranje suhih reciklantnih tvari. Druga stvar je to što vidimo da na terenu stvari nisu spremne, jer da bi odluka stupila na snagu, sve posude moraju doći pod kontrolu korisnika. Mora se znati čija je koja posuda. Moraju s ulice biti odvojene sve ove posude koje kao da pozivaju na nered, ima ih jako puno” – upozorava.
Dobrović smatra da je to u principu dobra inicijativa, jer ide u smjeru da se uvede red u sustav.
“Međutim, građani nisu educirani niti informirani. Sustav i grad se trebaju približiti građanima jer samo zajedno mogu napraviti odmak, od zajedničkog je interesa da se uvede red. Dakle, uredan sustav koji pojačano prikuplja, kompostira, reciklira je sumarno jeftiniji. Od te niže cijene imaju koristi grad i građani, odnosno korisnici te usluge jer onda usluga može biti jeftinija. Mi to sad ne vidimo, bojim se da bi u ovim okolnostima, gdje još uvijek vlada silno nepovjerenje, na dosta mjesta nastao bojkot, silan nered i kaos. Sadašnje kaotično stanje bi se nastavilo, još i pojačalo.”
Što je s mega projektima?
Dobrović je nastavio kako se Grad nije izasnio što će s prethodnim mega projektima, kao što je kompostana u Novskoj i sortirnica na Žitnjaku.
– I jedno i drugo je preskupo, a osim toga će trebati jako dugo da se naprave, nekoliko godina. Očekivali smo svi da će Zagreb prekinuti te mega projekte, i okrenuti se malim projektima. Sortirnica se, primjerice, može naručiti kao komad opreme, kao postrojenje. Prema tome može koštati manje. I može se isporučiti u roku od šest-sedam-osam mjeseci. I onda bi to moglo ići u implementaciju i onda bi Zagreb mogao skočiti sa 20-ak maksimalno posto reciklaže na preko 60. To su preduvjeti, a mi to ništa ne vidimo. Zagreb doista tu šeta, vrluda, oni se bave svačim, vrlo loše, površno, nekompetentno, dakle nevjerojatno da taj otpad za koji su prije bili dobri kritičari sad to jako loše rade” – zaključuje Dobrović.
Osjetno poskupljenje
Kako smo pisali, zagrebačka gradska vlast najavila je u siječnju ove godine novi model naplate odvoza komunalnog otpada. Oni koji razdvajaju više otpada, plaćali bi navodno manje, ali Tomaševićev novi model za većinu zagrebačkih kućanstva ipak bi značio osjetno poskupljenje. Fiksni dio računa za sve građane iznosit će 45 kuna, prema najavi, dok će varijabilni ovisiti o tome koliko će mješovitog otpada bacati, a to će moći samo u posebnim 20-litarskim vrećicama koje će morati kupovati za čak 4 kune po komadu. Nejasno ostaje na koji će način trgovine prodavati te vrećice, i hoće li zaračunati maržu?
– Ovaj nam model omogućuje definitivno da smanjimo količinu miješanog otpada koji nastaje u gradu ZG ukupno, da u isto vrijeme povećamo ono što smo odvojili i time isto tako povećavamo udio sirovina koje na kraju Grad može prodati na tržištu i tako financirati i dalje ovaj sustav, tvrdio je tad gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.
Zagrepčani šokirani
A jedna ta vrećica od 20 litara koštala bi čak četiri kune i kupovala se u trgovini. Dok će one za biootpad i plastiku građani i dalje dobivati. Cijenom su šokirani.
– Četiri kune vrećica?? To je previše. To je previše. Ja se sad snalazim. Odnosim recimo biootpad u papirnatoj, istovarim i vrećicu bacim u papir”, pričao je za RTL Zagrepčanin Anđelko Cukerić.
– Rješenje je da kupi stroj i da razdvaja otpad kao u zapadnim zemljama. A ne ovo. Ovo je sramota”, tvrdi Mate Busić iz Zagreba.
Gradonačelnik tvrdi kako je to pravedniji sustav jer će svatko platiti onoliko vrećica koliko otpada napravi.
Primjerice, kućanstvo koje na tjedan baci dvije vrećice mješovitog otpada, na mjesec treba izdvojiti 32 kune. Zbrojeno s fiksnim iznosom od 45 kuna koji će plaćati svi, to je 77 kuna.
Ako se ne utvrdi krivac – kaznu plaća cijela zgrada
Obitelji s djecom u pelenama i socijalne skupine će imati popust. No, kako će gradonačelnik natjerati građane da kupuju baš te službene vrećice od čije će prodaje prihod ići u blagajnu Čistoće, nejasno je.
Tako je ekipa RTL-a 40 vrećica od 20 litara platila 7 kuna. Pa se postavlja pitanje zašto bi građani jednu od 20 litara platili čak 4 kune?
Jer dok god imaju izbora, ljudi će, naravno, birati jeftinije.
Tko se reda ne drži, stižu kazne i do 1000 kuna. U višestambenim zgradama, ako se krivac ne utvrdi, kaznu plaća cijela zgrada.
– Ovaj sustav da bi funkcionirao traži da se spremnici kojih je 200 tisuća na javnim površinama stave ponovno pod kontrolu vlasnika višestambenih zgrada,” tvrdi Tomašević.
U zgradi koja broji 125 stanova spremnici već jesu pod ključem, ali to nije riješilo problem. Predstavnik stanara kaže, ne želi biti utjerivač razvrstavanja otpada.
– To znači da bi predstavnik stanara trebao biti i policajac. Kako ja da nekomu naredim, s kojim ovlaštenjem da mora tu bacat? On baci gdje ga je volja. Ja plaćam, i baci. Ja ga zamolim ‘dajte, nemojte to tu bacati’, kaže mi ‘stari što se miješaš’. Da dalje kažem došlo bi do sukoba”, žali se Zvonko Anić, jedan od predstavnika stanara.
Odluka o prikupljanju komunalnog otpada, koja je sada u javnom savjetovanju, trebala bi biti rješenje za, kako je to gradonačelnik nazvao, kantograd. A Zagrepčani pak poručuju, prođe li prijedlog, dobit će smećograd.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
