Nezavisni zastupnik u zagrebačkoj gradskoj Skupštini Ivica Lovrić upozorio je na zanemarivanje vrijednih umjetnina koje gradska vlast pohranjuje na neprimjeren način i time iz izlaže propadanju.
Lovrić je iz medijskih izvješća koja su trebala pokazati posljedice nevremena doznao kako se umjetnine iz Muzaje za umjetnost i obrt čuvaju u potpuno neprimjerenom prostoru.
“Nakon medijskih priloga u kojima su prikazani razmjeri uništenja umjetnina našeg jedinstvenog nacionalnog muzeja, Muzeja za umjetnost i obrt, ostao sam šokiran postupanjem ravnatelja Gašparovića i gradske vlasti, napisao je Lovrić na Facebooku.
Muzejski predmeti u nevremenu stradali više nego u potresu
Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović otkrio je kako su u nevremenu muzejski predmeti, koji su zbog obnove premješteni u novu čuvaonicu na Zagrebački velesajam, stradali više nego u potresu.
>(FOTO, VIDEO) Kako su u potresu prošli muzeji, galerije i druge zagrebačke kulturne ustanove?
“Oluja je bila strašna, iznad onoga što jedan takav prostor može podnijeti. Čuvaonicu smo uredili kao apoteku, no voda je probila kroz krov, akumulirala se i slijevala sa stropa, bili smo mokri, istuširani deset puta”, rekao je Gašparović.
Objasnio je da su predmeti iz čuvaonice, među ostalim i iz zbirke tekstila, dizajna i drugih, stradali iako su bili zaštićeni, jer kod poplave zapravo ne postoji potpuna zaštita.
Nakon što je Gašparović pokazao štetu, Lovrić je otkrio nešto drugo, odnosno ukazao na ono što je Gašparović otkrio.
“U tom svom postupanju otkrio je gdje su točno vrijedne umjetnine smještene, prikazan je broj paviljona, zanemarujući činjenicu da to nije podatak koji treba eksplicitno javno dijeliti”, napisao je, naglašujući istodobno kako se umjetnine čuvaju u potpuno neprimjerenom prostoru.
“Teško je bilo vjerovati da se tako vrijedan fundus pohranio u taj prostor na Velesajmu, paviljon s limenim krovom. Navodno je uloženo 700.000,00 eura kako bi se prostor adekvatno uredio, no jasno je da taj prostor nikako ne može biti primjeren za pohranu umjetnina. Prema mojim saznanjima, prije ulaganja, unazad dvije godine, dopremljena građa na Velesajmu nije uopće bila odgovarajuće osigurana, a cijelu organizaciju istoga može se nazvati teškim amaterizmom”, tvrdi Lovrić.
Lovrić: ‘Genijalcima’ je velesajam prikladniji od Meštrovićeva paviljona
“Zar je moguće da smo za vrijeme Domovinskog rata umjetnički fundus i njegovu neprocjenjivu vrijednost čuvali u depou u Italiji, a sada, u mirna doba, ne možemo smisliti bolje rješenje od Velesajma?”, pita se.
>Predstavljen projekt revitalizacije četiriju zagrebačkih muzeja
Lovrić podsjeća da je nakon potresa Muzeju za umjetnost i obrt dodijeljen prikladan prostor u Ilici, bivši Meštrovićev atelje, “no očito se nekim genijalcima paviljon Velesajma činio kao bolje rješenje”.
“Dok drugi ravnatelji tijekom obnove prostora za koje su nadležni organiziraju putujuće izložbe i adekvatno pohranjuju umjetnine, Gašparović, s blagoslovom gradskih patrona, naše nacionalno blago pušta da propada. S kojim pravom?”
Lovrić kaže kako taj šlamperan možda i nije slučajan i poziva odgovorne da žurno popišu sve umjetnine i usporede ih s popisom sastavljenim nakon potresa.
“Muzej za umjetnost i obrt prvi je nacionalni muzej, prvi takve vrste u Europi, te jedini koji svjedoči cjelovito o hrvatskom identitetu i najvažnijim povijesnim osobama i događanjima u našoj prošlosti”, podsjeća.
Zagrebačke gradske smokve
“Grubo ga je iznevjerila kompletna sadašnja zagrebačka vlast, stoga pozivam Ministarstvo kulture i medija da se aktivno uključi i pokuša spasiti jedinu instituciju koja čuva hrvatski identitet u punom obliku, a čijem sustavnom uništavanju svjedočimo. A svima onima koji su doprinijeli neprocjenjivoj šteti (spominju se i milijarde eura) i uništenju 30 posto umjetničkog fundusa poručujem neka daju ostavke!”, poručuje Lovrić.
>Tko je odgovoran za urušavanje u centru Zagreba? Korlaet tvrdi da je sve po pravilima
Nezavisni zastupnik Lovrić podsjeća i na to da gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem nisu u stanju održavati temeljnu infrastrukturu u Gradu, a nakon neuspješne borbe s posljedicama nevremena opet se pokazuje nebriga za javne površine. Na Facebooku je objavio kako su iz gradskih nogostupa počele rasti – smokve.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
