Na Medvednici i zagrebačkom ZOO-u obilježena Međunarodna noć šišmiša

U Parku prirode Medvednica i zagrebačkom zoološkom vrtu jučer je obilježena Međunarodna noć šišmiša.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za posjetitelje Parka prirode Medvednica bio je organiziran besplatan obilazak špilje Veternice u kojoj je zabilježeno čak 14 vrsta šišmiša te različite radionice za djecu na temu šišmiša i “Šišmiš učionica”.

Ravnateljica Parka Snježana Malić-Limari rekla je da je to bio dan posvećen otkrivanju tih fascinantnih noćnih bića. “Ovi ljubitelji tame, slabo poznati i prepoznati, posvuda su vrlo ugroženi, a značajni su nam pokazatelji kvalitete prirode i okoliša”, istaknula je.

U zagrebačkom Zoološkom vrtu, pod krilaticom “Nije lako živjeti naopako”, posjetitelji su se od 18 do 22 sata mogli upoznati s važnošću zaštite šišmiša i bogatom populacijom tih životinja u Hrvatskoj. Sa šišmišima su ih upoznavali i stručnjaci Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ravnateljica zagrebačkog ZOO-a Davorka Maljković rekla je da su u ZOO-u osmi put zaredom organizirali obilježavanje Međunarodne noći šišmiša te kako svjedoče pojačanom interesu građana za život šišmiša.

Ministarstvu zaštite okoliša i prirode najavilo je i da će Nacionalni park Krka Međunarodnu noć šišmiša obilježiti danas u Skradinu. Ulaz će biti slobodan, a djecu očekuju interaktivne radionice, postavljanje prve kućice za šišmiše te predstave.

I u Nacionalnom parku Brijuni 6. rujna od 17 do 21 sat posjetitelji će se moći upoznati s važnošću zaštite malih letećih sisavaca. Najmlađi će moći sudjelovati u edukativno-kreativnim radionicama i igraonicama, a za odrasle će biti održano stručno predavanje o šišmišima. U sumrak će se izaći na teren u potragu za šišmišima, a bit će i kutak u kojem će se prikazivati dokumentarni filmovi o šišmišima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović upozorava na ugroženost te vrste.

“Koliko je Hrvatska posebna po pitanju životinjskog svijeta dokazuje i činjenica da je jedna od najbogatijih zemalja po brojnosti vrsta šišmiša. Zabilježeno je 35 vrsta šišmiša i sve su strogo zaštićene”, stoji u Zmajlovićevoj izjavi koju je u povodu Međunarodne noći šišmiša na svojim stranicama objavilo Ministarstvo.

Podsjetio je da je Hrvatska od 2000. jedna od 35 zemalja članica Sporazuma o zaštiti europskih populacijskih šišmiša (EUROBATS) koji obuhvaća Europu i države koje okružuju Sredozemno more, a sa svojih 35 od 52 vrste šišmiša zabilježenih na teritoriju zemalja potpisnica Sporazuma, jedna od najbogatijih država faunom šišmiša.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međunarodna noć šišmiša obilježava se svake godine zadnjeg vikenda u kolovozu s ciljem podizanja svijesti javnosti o potrebi i važnosti zaštite šišmiša zbog pada njihove brojnosti u svijetu. Mnoge od 45 europskih vrsta šišmiša danas su ugrožene, a neke su čak i pred izumiranjem.

Šišmiši su vrlo važna skupina sisavaca i čine oko petinu ukupnog broja sisavaca na svijetu. Iznimno su važan dio svjetskih ekosustava, bitna su karika u prirodnom obnavljanju tropskih šuma, oprašivanju čitavog niza biljaka koje cvatu noću, kontroliraju brojnost noću aktivnih kukaca, te tako predstavljaju indikator zdravlja okoliša. Jedna su od najviše proganjanih i najmanje proučenih skupina životinja. Imaju jako malo prirodnih neprijatelja – love ih uglavnom sove i mačke, a najveći im je neprijatelj čovjek koji mijenja lovno stanište šišmiša raznim gospodarskim zahvatima te ih uznemiruje ili uništava njihova ljetna ili zimska prebivališta.

Najveći broj vrsta šišmiša hrani se kukcima, noćnim leptirima i paucima. Samo jedan šišmiš pojede na stotine kukaca tijekom noći, primjerice čak 600 do 1000 komaraca, pa zato šišmiši imaju nezamjenjivu ulogu u kontroliranju brojnosti noću aktivnih kukaca od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu. Za šišmiše zato kažemo da su biološki pesticidi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.