Sjetila se hrvatska metropola: Zagreb svjetlosno-zvučnim performansom odaje počast žrvama Srebrenice

U povodu 20. obljetnice genocida u Srebrenici, u Zagrebu će se 9. srpnja ambijentalnim svjetlosno-zvučnim performansom odati počast žrtvama Srebrenice, njih 8.372 koliko ih je zabilježeno, ali, kako je rečeno u utorak na konferenciji za novinare u Gradskoj upravi, što ni blizu nije konačan broj žrtava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najmlađa žrtva Srebrenice – 13 godišnji dječak

Performans će se održati 9. srpnja u 22 sata u Ljetnom kinu Tuškanac i bit će, kako je najavila voditeljica i koordinatorica projekta Sena Kulenović, izuzetno vizualno dojmljiv sa zvukom različitih frekvencija i jačina, a svjetlost i zvuk djelovat će na osjete vida i sluha gledatelja i slušatelja te na taj način izazvati strah, nagon za bijegom i uznemirenost.

Rekla je da će “taj emocionalni pritisak biti toliko snažan da zapravo dolazi do, na neki način, gubitka orijentacije gledatelja, izaziva se empatija kroz identifikaciju sa samom žrtvom”. Dodala je kako je ideja bila zaobići prilično zamorne komemorativne akademije, načine na koje su se do sada obilježavale različite godišnjice ratnih zbivanja, te napraviti nešto što će pobuditi pažnju hrvatske javnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kulenović je napomenula da će se ove godine, 11. srpnja u Potočarima, pokopati najmlađa žrtva genocida u Srebrenici – 13-godišnji dječak.

Bandić tvrdi da se ni danas ne zna koliko je ljudi u Srebrenici stradalo

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić istaknuo je kako su četiri stožerne institucije Bošnjaka u Hrvatskoj inicirale da se u povodu 20. obljetnice strahovitog genocida u Srebrenici na jedan drugačiji način “dočara taj krvavi pir”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naglasio je da se ni dan danas ne zna koliko je ljudi u Srebrenici stradalo. “Govori se okvirno, kao da su to krumpiri, a to su živi ljudi. Govori se o oko 8.000, ali još se ne zna konačni broj. A što je još stravičnije, nitko nije odgovarao za ubojstvo i taj najveći genocid u novijoj povijesti Europe i ovih prostora”, kazao je Bandić.

Dodao je kako je počašćen što Grad Zagreb i on osobno može biti pokrovitelj “tog važnog podsjećanja na najveći genocid u novije vrijeme u povijesti rata”, te pozvao sugrađane da dođu na performans.

Srebrenica nešto što odjekuje monumentalno 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I predsjednik Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske “Preporod” Ervin Jahić pozvao je svu zainteresiranu javnost, te one koji i nemaju svijest o Srebrenici i o tome kako je “dio nje u nama, u svakom od nas”, da dođu “vidjeti Srebrenicu očima umjetnosti”.

“Htjeli smo efektima, tehnologijom, instrumentima 21. stoljeća prikazati da je Srebrenica nešto što odjekuje monumentalno i u ovom vremenu. Normativni humanizam je pred Srebrenicom suspendiran u zapravo pet dana. U tih pet dana dogodio se programirani zločin koji je osmišljen u političkim kabinetima i čija je jezovitost tim veća što je Srebrenica u to vrijeme bila UN-ova zaštićena zona”, istaknuo je Jahić.

Ambijentalno svjetlosno – zvučni performans autorski je rad vizualne umjetnice Ivane Fanke i švedskog kompozitora i vizualnog umjetnika Carla Michaela von Hausswolffa.

Ivana Fanke je rekla da unutar performansa neće biti korišteni nikakvi dokumentarni materijali, već će posjetitelji biti u situaciji u kojoj su pozvani da suosjećaju, odnosno da zamisle tu strašnu, tragičnu situaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.