Pušenje godišnje globalnu ekonomiju stoji više od bilijun dolara, a do 2030. će od posljedica uživanja u duhanu smrtno stradavati oko osam milijuna ljudi godišnje, pokazalo je istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i američkog Državnog instituta za rak (NCI), čiji su rezultati objavljeni u utorak.
“Duhanska industrija proizvodi i na tržište izbacuje proizvode od kojih ranije umiru milijuni ljudi, koji predstavljaju velik trošak za kućanstvo, a mogli bi se potrošiti na obrazovanje i hranu te predstavljaju ogroman trošak za zdravstvenu zaštitu, zajednice i zemlje”, kazao je zamjenik direktorice WHO-a, Oleg Chestnov.
U svijetu je danas 1,1 milijarda pušača, što znači da je svaki peti stanovnik našeg planeta stariji od 15 godina pušač, pokazalo je istraživanje dviju prestižnih institucija.
Svake godine od bolesti i oboljenja povezanih s pušenjem ili žvakanjem duhana umire šest milijuna ljudi, a do 2030. ta bi se brojka, prema predviđanjima NCI-a i WHO-a mogla povećati na osam milijuna.
Više od 80 posto pušača je iz zemalja s niskim i srednjim prihodom.
Zdravstveni stručnjaci tvrde da je duhan najveći globalni uzrok smrtnosti na koji se može utjecati i da bi politika smanjenja upotrebe duhana mogla imati velike pozitivne rezultate.
Kad bi svaka zemlja povećala porez na cigarete i odredila da on iznosi 0,80 dolara po kutiji, godišnji državni prihod povećao bi se za 140 milijardi dolara.
Ovo bi rezultiralo smanjenjem broja pušača za oko 66 milijuna, stoji u izvješću koje se temelji na podacima studije iz 2016.
WHO ističe da brojne zemlje ne primjenjuju poreze na duhanske proizvode na odgovarajući način. Za financiranje kampanja protiv pušenja koristi se manje od 0,4 posto takvih nameta, što je premalo.
U izvješću u čijem je sastavljanju sudjelovalo 70 stručnjaka stoji i da su vlade tijekom 2013. i 2014. potrošile manje od milijarde dolara na kontrolu proizvodnje i distribucije duhanskih proizvoda.
Australske države među prvima su zabranile pušenje na javnim mjestima, a sada je tako diljem svijeta.
Nedavni propis, kojim se zabranjuje svako brendiranje na pakiranjima cigareta, s pozornošću se prati u inozemstvu i ima utjecajne pristaše.
Među zemljama koje razmatraju primjenu slične politike protiv duhanskih proizvoda su Norveška, Slovenija, Kanada, Singapur, Belgija i Južnoafrička Republika, stoji u studiji.
