Hrvatska pošta izdala novu seriju poštanskih maraka s motivima egzotičnih kućnih ljubimaca

Foto: fah

Hrvatska pošta u ponedjeljak, 20. veljače, pustit će u opticaj već tradicionalnu seriju prigodnih poštanskih maraka Dječji svijet – kućni ljubimci, a motivi ovogodišnjeg izdanja serije su ljubimci iz terarija: iguana, mošusna kornjača, mliječna zmija i jemenski kameleon.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Autori Dječjeg svijeta su Lidija Novosel i Adam Peter Maguire, dizajneri iz Zagreba.

Naklada izdanja iznosi 150.000 primjeraka po motivu, a marke su izdane u zajedničkom arčiću od 8 maraka. Hrvatska pošta izdat će i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), a žig prvog dana bit će u uporabi 20. i 21. veljače u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13.

Sva izdanja poštanskih maraka mogu se kupiti u internetskom dućanu Hrvatske pošte www.epostshop.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zelena iguana (Iguana Iguana) je porijeklom iz Srednje i Sjeverne Amerike, može biti u raznim bojama, ovisno o staništu, no osnovna je najčešće zelena. Tijekom 19. stoljeća moreplovci su ih počeli donositi u Europu kao egzotične životinje, a od 20. stoljeća sve se češće drži kao kućni ljubimac. Iguana je biljožder te naraste do 1,5 metar, a težina joj dosegne do 10 kilograma. Razlika među spolovima je u veličini glave i bodlji na leđima – kod mužjaka je sve veće i izraženije. Pri nabavi je dobro uzeti mladu životinju jer se puno lakše navikne na ljude i okolinu, a može se naviknuti i da dolazi na ruku te da se odaziva na ime koje joj damo.

Postojbina jemenskog kameleona (Chameleo Calyptratus) je zapadni Jemen, kao i južni dio Saudijske Arabije, a živi u planinskom okruženju i jede kukce. Tijekom 20. stoljeća donesena je u Europu i godinama se uspješno uzgajala i drži kao kućni ljubimac. Mužjaci narastu oko 50 centimetara, a ženke do 35. Mužjak ima “ostruge” na nogama, a kaciga mu je veća nego u ženke. Izrazito su teritorijalni pa nije dobro imati više njih kao ljubimce. Hrane se cvrčcima, žoharima, skakavcima, raznim vrstama crva, a kad je veći možemo mu dati manje miševe. Jako je usporen pri kretanju jer se prilagodbom boje tijela stapa s okolinom, a brzim pokretima bi uplašio i otjerao plijen. Želimo li se poigrati s njime nije dobro da ga hvatamo već ga trebamo pustiti da nam se sam popne na ruku i šeće po njoj.

Mliječna zmija (Lampropeltis triangulum) je trobojna – osnovna boja je crvena s kolutima crne i bijele ili žute i narančaste boje. Potječe iz Sjeverne i Srednje Amerike i nalazimo je na raznim staništima. Hrani se zmijama, uključujući i otrovnice, gušterima, glodavcima, pticama i jajima ptica ili gmazova. Bojama nalikuje koraljnoj zmiji koja joj je također plijen. Tijekom 20. stoljeća donesena je u Europu gdje je zbog svog lijepog izgleda i mirne naravi postala čest ljubimac ljubitelja zmija. Mliječna zmija naraste do dva metra dužine, može živjeti tridesetak godina, a drži se u terariju iz kojeg je smijemo povremeno puštati van. Ove zmije slabo vide, no imaju jako razvijen njuh pa će svog ljudskog prijatelja zapamtiti i prepoznati po mirisu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mošusna kornjača (Sternotherus odoratus) živi na području nekoliko država u SAD-u te dijelom u Kanadi. Pretežno je mesožder, a hrani se glistama, puževima, vodenim kukcima i manjim ribama. Naraste do 15 centimetara dužine i jedna je od manjih kornjača. Od kraja prošlog stoljeća uvozi se u Europu kao zamjena za crvenouhu kornjaču koja je prepoznata kao invazivna te joj je zabranjen uvoz i razmnožavanje u većini država EU. Hranimo je sušenim račićima, ribicama te raznim kukcima. Spolovi se razlikuju po veličini glave te debljini i dužini repa, kod mužjaka je sve veće osim ukupne veličine. Dok je mlada, kad se uplaši, ispušta miris mošusa, po kojem je i dobila ime.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.