Skupom održanim u Zagrebu proslavljen je u ponedjeljak Svjetski meteorološki dan kojim se ove godine pod nazivom “Klima: putem znanja do djelovanja” ističe važnost saznanja o klimi u donošenju odluka o održivom razvoju i prilagođavanju klimatskim promjenama.
Nužnost primjene saznanja o klimi
Ravnatelj DHMZ-a Ivan Čačić podsjetio je da se Svjetski metorološki dan, 23. ožujka obilježava kao spomen na dan kada je 1950. stupila na snagu konvencija na temelju koje je Svjetska meteorološka organizacija postala specijalizirana agencija UN-a.
Nužnost primjene saznanja o klimi u poduzimanju odgovarajućih mjera osnovna je poruka teme ovogodišnjega Svjetskoga meteorološkog dana, istaknuo je Čačić i poručio da je to put koji nema alternativu. U tom smislu, rekao je, u posljednjih nekoliko godina Svjetska meteorološka organizacija i Svjetska zdravstvena organizacija intenzivno surađuju u izgradnji Globalnog okvira za klimatske servise.
Pročelnik Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu Zoran Pasarić rekao je da je klimatologija u zadnjim desetljećima ostvarila vrlo velike pomake i produbila razumijevanje fizikalnih procesa i raznih odnosa u klimatskom sustavu, te postigla razinu na kojoj klimatološke spoznaje mogu i trebaju biti upotrijebljene za dobrobit zajednice.
Predsjednik Hrvatskoga meteorološkog društva Alen Sajko istaknuo je kako se obilježavanjem toga dana potiče razvijanje svijesti o klimatskim promjenama i o potrebi bolje komunikacije u medijima između meteorologa i krajnjih korisnika. “Tu, nažalost, često ima ‘šumova u komunikaciji’, koji se ne smiju dogoditi prilikom opasnih vremenskih fenomena povezanih s klimatskim promjenama”, rekao je i istaknuo važnost novog zakona o meteorološkoj djelatnosti koji se priprema.
Kakva će biti vremenska prognoza u budućnosti
U povodu Svjetskoga meteorološkog dana, 23. ožujka i Svjetskoga dana voda, 22. ožujka, predstavnici Drzavnoga hidrometeorološkog zavoda, Geofizičkog odsjeka PMF-a i Hrvatskoga hidrometeorološkog društva, koji su se okupili u u Kongresnom centru “Kraš”, govorili su o tome kakva će biti vremenska prognoza u budućnosti, kako se razvija sustav upozoravanja na suše, poplave i toplinske valove, kako znanje o klimi i klimatskim promjenama pridonosi radu zdravstvenih služba i služba za zaštitu i spašavanje, poljoprivredi i drugima te kako hidrološke spoznaje pridonose održivom razvoju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
