Virusi hepatitisa B kružili su Europom prije 7000 godina, utvrdili su njemački znanstvenici.
Genetski materijal takvih virusa pronađen je u kosturima iz kamenog doba u njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhalt.
Više od 250 milijuna ljudi zaraženo je danas hepatitisom B, što ga čini najraširenijim virusom modernog svijeta. Širi se krvlju ili spolnim odnosom.
Otkriće soja toga virusa u kosturima iz kamenog doba najstarije je takve vrste. Rezultati ispitivanja objavljeni su u časopisu eLIFE.
Znanstevnici s instituta Maxa Plancka proučavali su kosture iz kamenog doba i srednjeg vijeka. U nekim su pronašli trafove hepatitisa B i uspjeli ponovo kreirati njegov genom.
Postoje razlike u genomima iz kamenog doba i srednjeg vijeka i ovi potonji su bliži strukturi modernog hepatatisa B. Bez obzira na to, virus se malo promijenio u zadnjih 500 godina.
Soj iz kamenog doba je najvjerojatnije izumro, iako neke varijante povezane s njim još uvijek postoje kod gorila i čimpanzi. Ali nema izravne povezanosti s inačicom koja napada suvremenog čovjeka.
