Rezultati istraživanja australskih znanstvenika koji su pokazali povezanost između alergija na neke vrste hrane i hiperaktivnog imunosnog sustava kod pojedine djece od rođenja mogli bi utrti put novim načinima liječenja alergija kod sasvim male djece.
O fenomenu alergija malo se zna i liječnici roditeljima djece alergične na, primjerice, mlijeko, jaja, orašasto voće ili na brašno mogu samo reći da te namirnice izbjegavaju jer ne postoji nikakav lijek kojim bi alergija zauvijek i sigurno nestala.
Australski znanstvenici nastoje razjasniti što to zbunjuje metabolizam osoba alergičnih na neke vrste hrane. Smatraju da je riječ o hiperaktivnim imunosnim stanicama koje se aktiviraju pri rođenju. Poznato je da nekontrolirana hiperaktivnost imunosnog sustava znači predispoziciju za nastanak alergija i autoimunih bolesti jer tada organizam reagira i na vlastite antigene u krvi, stanicama i tkivima.
Dr. Yuxia Zhang Len Harrison i Peter Vuillermin tvrde da je rizik od razvoja alergija na neke vrste hrane veći kod beba nositeljica stanica monocita koje se aktiviraju prije ili tijekom poroda.
Monociti su velika grupa bijelih krvnih stanica. Pomažu u zaštiti organizma od bolesti i infekcija, odnosno zajedno s granulocitima predstavljaju temelj obrambenog sustava organizma.
Istraživanje je provedeno na 1000 trudnica i njihovih beba, pri čemu se pratio razvoj imunosnog sustava dojenčadi, razvoj dišnog, kardiovaskularnog i neurološkog sustava, kao i razvoj alergija. Australski znanstvenici upućuju na fenomen povećanja alergija na hranu zabilježen u posljednjih deset godina. U australskim bolnicama broj alergijskih reakcija na hranu u tom se razdoblju utrostručio, a prije pete godine života alergija se razvije kod svakog desetog djeteta.
Znanstvenici se pitaju je li ovaj fenomen povezan s genetskim predispozicijama ili se događa u trenutku rođenja djeteta, nadajući se da će u idućoj fazi istraživanja otkriti razloge zbog kojih se kod dojenčadi aktiviraju hiperaktivne imunosne stanice.
Globalno gledajući, njihovo istraživanje pokazuje u kojoj je mjeri važno pozorno pratiti trudnoću i razvoj bebe od samog početka kako bi se otkrio razlog kroničnih upalnih procesa poput autoimunih bolesti ili alergija.
Od alergija na hranu danas u Europi pati 4,2 posto djece i oko 3,2 posto odraslih osoba. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) alergije svrstava na četvrto mjesto kroničnih bolesti u svijetu, bez obzira na to je li riječ o respiratornim, kožnim ili alergijama na hranu.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Science Translational Medecine.
