Jučer je u organizaciji NZJZ „Dr. Andrija Štampar“, Centra za poremećaje hranjenja BEA i Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara održan stručni skup pod nazivom „Ortoreksija – opsesija zdravom prehranom ili crno-bijeli svijet“.
Patološka usmjerenost na zdravu prehranu
Pojam ortoreksije definiran je 1997. godine (definirao ga je dr. Steve Bratman). Naziv dolazi od grčke riječi “orthos” što u prijevodu znači pravilno ili ispravno te riječi “oreksija” koja označava apetit.
Kod ortoreksije se radi o patološkoj usmjerenosti na zdravu prehranu. Osobe s ortoreksijom kupuju samo u provjerenim trgovinama, silno su zabrinute što jedu, a hrana koju konzumiraju postaje im primarni životni sadržaj.
Sve druge sastavnice života postaju manje važne od planiranja obroka.
Ortoreksija nije još definirana kao bolest ili poremećaj, ali društveni fenomen „opsjednutosti zdravom prehranom“ kojem smo svi svjedoci kroz medije i društvene mreže, utječe na osjetljive i rizične skupine, prije svega mlade osobe. Vrlo često, ortoreksija je jedan od prvih simptoma poremećaja hranjena (anoreksije i bulimije) i ovi poremećaji mogu početi upravo s pretjeranom brigom oko zdrave prehrane. Danas smo preplavljeni brojnim dijetama, stilovima prehrane, savjetima, “veličanjem“ pojedinih namirnica, ekstremnim načinima prehrane. Bez obzira na to je li riječ o vegetarijanstvu, veganstvu, sirovojedstvu ili makrobiotici, različite grupe ljudi, često vrlo žestoko inzistiraju na svojim dijetalnim pravilima. Kada pravila, trud, organizacija i naši svakodnevni napori velikim dijelom postanu usmjereni na način prehrane, vjerojatno smo počeli pretjerivati.
Je li ortoreksija bolest?
Stručnjaci smatraju da još ne postoji dovoljno istraživanja ovog fenomena kako bi se potvrdilo da je ortoreksija poremećaj prehrane. Međutim, ne moramo ni imati strogu definiciju da određeno ponašanje percipiramo kao mogući rizični čimbenik. Pogotovo ako nam tako govori iskustvo. Postoje iskustveni podaci koji govore da ortoreksija može voditi u poremećaj prehrane kada prehrana postaje sve rafiniranija, strogo definirana i kada je povezana s karakteristikama osobnosti koje mogu dovesti do poremećaja prehrane.
Prehrana postaje „nezdrava“ kada se počinje sukobljavati s normalnim životom i normalnim životnim sadržajima. Mnogi ljudi počinju restrikciju u prehrani izbacivanjem određenih namirnica, zatim često i grupa namirnica, nakon čega to može prijeći u veće restrikcije koje su, naravno, štetne za zdravlje.
Sama logika i zdrav razum (osim stručnih i znanstvenih pokazatelja) govore nam da nije dobro izbacivati čitave grupe namirnica iz prehrane ako smo zdravi, odnosno ne bolujemo od neke specifične bolesti. Isto tako, ni dijete koje se vezuju uz određene bolesti (npr. celijakija, dijabetes) nisu odgovarajuće osobama koje od tih bolesti ne boluju. S druge strane, u hrani treba uživati, a umjereno i raznoliko je uvijek dobra preporuka za osobe kojima nije drugačije propisao liječnik.
Pravilnija prehrana svakako ima pozitivan učinak na zdravlje, no ne bismo trebali zaboraviti niti užitak koji nam hrana pruža, a niti zaboraviti koju (razumnu) ulogu bi hrana uopće trebala imati u našoj svakodnevici. Kao ni koliko su nam potrebni svi životni sadržaji koji taj isti život čine kvalitetnim, a možda ih počne zauzimati pretjerana usmjerenost na hranu i sve ono što se oko zdrave hrane zbiva.
Bratmanov test za ortoreksiju
Za razliku od osoba koje boluju od anoreksije, osobe koje pate od ortoreksije žele se osjećati zdravo i prirodno. Odgovori na neka od sljedećih pitanja pokazuju sklonost ortoreksiji:
1. Provodite li više od tri sata dnevno razmišljajući o zdravoj hrani?
2. Planirate li obroke nekoliko dana unaprijed?
3. Je li vam prehrambena vrijednost obroka važnija od uživanja u jelu?
4. Jeste li primijetili da vam se kvaliteta života promijenila otkad se povećala kvaliteta vaše prehrane?
5. Jeste li postali stroži u izboru hrane koju jedete?
6. Jeste li se odrekli hrane u kojoj ste nekad uživali kako biste konzumirali samo pravu hranu?
7. Povećava li vam konzumacija zdrave hrane osjećaj samopoštovanja?
8. Osjećate li krivnju pojedete li nešto izvan vašeg jelovnika?
9. Izolira li vas vaša prehrana iz društvenog života?
10. Osjećate li potpuni mir i kontrolu nad sobom kada se zdravo hranite?
*Potvrdan odgovor na četiri ili više pitanja upućuje na simptome ortoreksije.
I na kraju, možemo se sjetiti savjeta naših baka – brojna istraživanja pokazala su istinitost njihovih iskustvom stečenih tvrdnji. Također, možemo se i prisjetiti da su zdrav razum, uravnoteženost i umjerenost recepti koje možda sve češće zaboravljamo, a trebali bismo ih vratiti u našu svakodnevnicu. Može i namirnica po namirnica…
Tekst se nastavlja ispod oglasa
