Kako se društvo odnosi prema starijima?

Foto: Thinkstock

Živimo sve dulje, što znači da se svakodnevno povećava udio starijih ljudi u društvu.

S tom promjenom raste i razina stereotipa i predrasuda prema starijima koji se često smatraju društvenim teretom, kažu američki i kanadski znanstvenici. Ta pojava, koja se naziva ageizmom po engleskoj riječi za starenje (ageing), uzrokuje velike probleme.

“Ageizam je danas najčešća od svih predrasuda. Nismo ni svjesni koliko ima utjecaja”, kaže profesorica Donna Wilson s kanadskog Sveučilišta Alberta.

Ona je proučavajući sve postojeće akademske studije o tom problemu otkrila da je više od pola starijih osoba iskusilo ageizam i da je čak 98 posto mladih priznalo da imaju diskriminatorne misli ili ponašanje prema starijima.

“Mnoga su današnja društva orijentirana prema mladima, ne poštuju starije i ne vode računa o njima”, kaže Wilson.

“Čak i djeca vide takav odnos prema starijima te odrastaju vjerujući da su stariji ljudi beskorisni”, naglasila je.

Psihološki učinak takve diskriminacije ne smije se podcijeniti.

“Ako oni osjete da su beskorisni i dosadni, to će ih pogoditi. Neće vježbati, neće volontirati, neće ostati raditi ako to mogu. Ageizam ima i društvene i osobne posljedice”, rekla je.

Mnogo je predrasuda koji dovode do takva negativnog stava prema starijima.

“Na primjer, pretpostavlja se da većinu bolničkih kreveta zauzimaju stariji, ali u stvarnosti je taj postotak samo 20 posto. Ostale zauzimaju mlađi od 65 godina”, kaže Wilson.

Također, većina starijih živi u svojim domovima, a ne u javnim staračkim domovima i ne predstavljaju teret društvu.

Naglašava i kako je nepošteno misliti da su stariji od 65 neproduktivni. Svaki peti, naime, radi i nakon tih godina, a trećina ih na neki način volontira.

“To su aktivni, zaposleni, zdravi ljudi. Plaćaju poreze, brinu se za unuke, čine mnogo da društvo normalno funkcionira. A mi to ne cijenimo dovoljno”, rekla je Wilson.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2050. godine na svijetu biti dvije milijarde starijih od 60 godina, a 80 posto će ih živjeti u zemljama s nižim ili srednjim prihodima. To je nešto čemu će se zemlje u svijetu morati prilagoditi.

Nedavna studija znanstvenika s Yalea pokazala je da ageizam američku ekonomiju stoji 63 milijarde dolara godišnje.

Profesorica Becca Levy s Yalea ističe da nepošten odnos prema starijima stvara stres koji negativno utječe na liječenje, ali i produljuje boravak u bolnicama.

“Epidemiju ageizma treba zaustaviti jer rezultira financijskim teretom društvu i utječe na dobrobit starijih”, smatra Levy.

Profesorica Wilson vjeruje da je za to potrebno društveno buđenje.

“To je ozbiljan problem kojemu se ne pridaje dovoljno pozornosti. Imamo četvrtinu populacije kojoj se čini nešto nažao i mogli bismo izgubiti golemu korist koju oni mogu dati društvu”, zaključila je.

Izvor: narod.hr/hina