Vrijeme pojave pojedinačnih ili epidemijskih zimskih zaraznih bolesti traje od konca jeseni do početka proljeća. Uzrokovane su, od vremena pojave antibiotika, sve rjeđe raznim bakterijama, najčešće virusima. Na viruse antibiotici ne djeluju, piše prim. dr. Ivica Ružička za Narodni zdravstveni list.
Najčešće su zimske zarazne bolesti djeci svojstvene razne dječje zarazne bolesti te brojne obične prehlade ili hunjavice, pa malo ozbiljniji febrilni katar svih dišnih puteva te, kao najozbiljnija – gripa.
Gripa (Influenza) tjednima značajno ruši imune obrambene snage organizma, zato su komplikacije česte. Srećom, cijepljenje protiv gripe uspješno je. Cijepljenje protiv obične prehlade (hunjavice) i febrilnog katara besmisleno je jer se ne može cijepiti protiv stotinjak raznih mogućih virusa koji ih uzrokuju.
U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaćanje određenih zaštitnih mjera, smanjuje se otpornost ljudskog tijela spram uzročnika zaraznih bolesti, smanjuje se imunitet.
Nepovoljne zimske okolnosti
1) Nagla promjena klime, često s dnevnim padom temperature za preko 10C, predstavlja ogromno opterećenje za organizam, koji troši snage za prilagodbu na zimske uvjete i time ima manje snage za imune obrambene procese.
2) Diše li se na usta, sluznica dišnih organa hladi se, a tada se teže brani od zaraznih klica.
3) Zimi sunce kratko sije pa nema dovoljno ultravioletnih zraka, čije je svojstvo da ubijaju zarazne klice.
4) Zimske padaline (kiša ili snijeg) vlaže odjeću ili obuću, koji isparavanjem otpuštaju tjelesnu toplinu.
5) Otpuštanje tjelesne topline pojačavaju i jaki zimski vjetrovi, a tako djeluje i propuh u prostorijama.
6) Hladne noge i mokre čarape djeluju reflektorno na sluznicu nosa i hlade je.
7) Uska i mokra obuća, bez sloja zaštitnog maziva, hladi nogu.
8) Pri padalinama nosi se nepropusna zaštitna kabanica; ona pojačava znojenje, a priječi isparavanje i tako se vlaže rublje i odjeća.
9) Tanka odjeća ili premalo slojeva odjeće i rublja ohlađuju tijelo.
10) Zimi hrana sadrži malo svježeg voća i povrća, a oni su izvor obrambenih vitamina A i C.
11) Gradski smog, kućna prašina, neiščetkana odjeća – nosioci su velikog broja zaraznih klica.
12) Pušenje jako oštećuje sluznicu dišnih organa, zato pušači, kao i djeca među pušačima, zimi češće obolijevaju od zaraznih kataralnih bolesti dišnih organa.
13) Pregrijane prostorije sa suhim zrakom suše sluznice, one postaju ranjive i propusne za klice. A hladne prostorije hlade sluznice, kožu i tijelo.
14) Zimi često mnogo ljudi boravi u zatvorenim prostorijama i prostorima (sredstva javnog prometa, čekaonice liječničkih ordinacija, vrtići, škole), pa se zarazne klice, kapljicama od kašlja ili kihanja, iz nezaštićenih ustiju ili nosa lako prenose na zdrave ljude.
15) Neoprane ruke, u koje se kašljalo ili kihalo, pune su klica.
16) Postoje skupine ljudi i stanja kad je znatno smanjena otpornost protiv zaraznih klica: djeca, i to nadasve u pubertetu; trudnice i porodilje; ljudi stariji od 60 godina; bolesnici od zaraznih kroničnih bolesti, npr. bronhitisa, plućnog emfizema, srčanih bolesti, šećerne bolesti; alkoholičari; slabije ishranjeni; loše socijalno-ekonomske prilike; loše higijenske prilike; iscrpljenost; osobe koje nisu cijepljene protiv zaraznih bolesti.
Osobne zaštitne mjere
Osobne zaštitne mjere jačaju imune snage tijela i otežavaju širenje i razmnožavanje klica.
1) Na jačanje tjelesne otpornosti valja se privikavati od malih nogu, npr. ujutro izmjenični tuš: 3 minute vruća, 20 sekundi hladna voda, tako tri puta uzastopce; ili masiranje hladnim vlažnim ručnikom; šetnja na svježem zraku, svaki dan brzim korakom 30 do 40 minuta.
2) Mora se disati samo na nos, u nosu se zrak zagrije, a dlačice i sluz zadrže prašinu i zarazne klice na njima.
3) Korisno je zimsko sunčanje, npr. u planinama.
4) Odjeća i rublje moraju biti suhi.
5) Treba izbjegavati propuh i skloniti se od jakih zimskih vjetrova.
6) Stopala moraju biti suha, u vunenoj suhoj čarapi.
7) Obuća mora biti zaštićena masnom naslagom i udobna.
8) Kabanica i odjeća moraju biti porozni, od pamučnog ili vunenog materijala, ne od plastike ili gume, zimi u više slojeva.
9) Treba nositi odjeću koja odgovara momentalnoj temperaturi, makar se odjeću mijenjalo više puta dnevno.
10) Ako okolnosti ne dopuštaju trošenje svježeg voća i povrća, tada treba dnevno uzimati farmaceutske preparate koji sadrže potrebne vitamine i minerale.
11) Treba što manje boraviti u zagađenom gradskom zraku, savjesno čistiti od prašine prostorije i odjeću.
12) Ako se već pušač ne može odviknuti od pušenja, ne smije svojim pušenjem ugrožavati zdravlje nepušača, naročito djece.
13) Vlažnost prostorija treba iznositi 50-60%, temperatura oko 19C, uz redovnu umjetnu ili prirodnu ventilaciju, česta, a kratka zračenja.
14) Zimi treba izbjegavati mjesta nakupljanja mnogo ljudi. Čekaonice u dječjim ordinacijama trebale bi imati odvojeni prostor za prehlađenu i za ostalu djecu. Prehlađeni ljudi, pogotovo djeca, moraju se odvojiti od zdravih, uputiti na liječenje kod kuće.
15) Kihati i kašljati moramo u rupčić, a ako slučajno kihnemo u golu ruku, tada se njome ne smijemo rukovati niti dirati predmete dok se ne opere.
16) Treba biti odmoren i ispavan.
17) Treba izbjegavati alkoholna pića.
18) Djeca moraju redovno obavljati zakonom propisana cijepljenja. Tako su neke dječje zarazne bolesti skoro iskorijenjene (dječja paraliza, difterija). Protiv gripe trebali bi se cijepiti bar svi spomenuti pripadnici ugroženih skupina i javni radnici.
