Kronična bubrežna bolest pogađa 10 posto odraslog stanovništva, a njezina učestalost u sljedećem desetljeću porast će na oko 17 posto, zbog čega je prepoznata kao svjetski javnozdravstveni problem, istaknuto je u srijedu na konferenciji za novinare uoči Svjetskog dana bubrega, koji se 11. godinu zaredom obilježava drugog četvrtka u ožujku.
Moto ovogodišnjeg Svjetskog dana podizanje je svijesti o važnosti ranog otkrivanja i prevencije bolesti bubrega od dječje dobi, te će na tu temu biti organizirani posjeti stručnjaka vrtićima i školama.
“Želimo naglasiti da se kronična bubrežna bolest može prevenirati adekvatnim unosom tekućine (8 čaša vode dnevno), prehranom bez puno bjelančevina i masnoća te smanjenim unosom soli”, rekla je Nikolina Bašić-Jukić, dopredsjednica Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju.
Cilj nam je, istaknula je, pravodobno prepoznavanje potencijalnih bolesnika i rani početak liječenja, kako bi se spriječile komplikacije i liječenje dijalizom.
Od kronične bubrežne bolesti, odnosno progresivnog gubitka funkcije bubrega, u Hrvatskoj boluje oko 150 tisuća osoba, a godišnje ih 500 završi na liječenju dijalizom ili na transplantaciji bubrega.
Na konferenciji je sudjelovao i ministar zdravlja Dario Nakić, kojemu je upravo nefrologija uža specijalnost. Istaknuo je da je u Hrvatskoj značajno poboljšana kvaliteta života bubrežnih bolesnika, a smanjena je i incidencija zatajenja bubrega, koje zahtijeva liječenje dijalizom. Tako je prosječna dob u kojoj se počinje takvo liječenje danas u Hrvatskoj 67 godina, dok je početkom 2000. to bilo 62 godine.
I u transplantaciji, rekao je, postižemo odlične rezultate, no znatno smo slabiji u organizaciji preventivnih programa. Upravo je to razlog što je Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju izradilo prijedlog Akcijskog plana za prevenciju i rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti u RH 2016-2020. Cilj mu je da se što više osoba s rizikom otkrije na vrijema i počne pravodobno liječiti.
Kako je pojasnio predsjednik društva Sanjin Rački, u ordinacijama obiteljske medicine planiraju se jednostavna testiranja – količine bjelančevina u urinu i razine kreatinina u krvi. Akcijski plan tek treba dobiti potporu Ministarstva zdravlja, a provodio bi se u suradnji s Koordinacijom hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).
Građane se također želi educirati da sami pridonesu ranom otkrivanju bolesti, prepoznavajući simptome poput otečenih gležnjeva, umora, poteškoće u koncentraciji, smanjenog apetita te čudnog izgleda urina.
Tanja Watz iz udruge pacijenata Transplant upozorila je da se u Hrvatskoj još uvijek ne radi transplantacija bubrega djeci lakšoj od 13 kilograma, zbog čega mali pacijenti odlaze u inozemstvo, najčešće u Francusku i Italiju.
Iako smo u okviru transplantacijskog programa prvaci svijeta, djecu lakšu od 13 kilograma još šaljemo u inozemstvo. Apeliramo na Ministarstvo zdravlja da organizira subspecijalističku obuku nefrologa i pedijatara, koji bi pratili tu djecu nakon transplantacije, rekla je Waltz.
U četvrtak, 10. ožujka, na Svjetski dan bubrega, održat će se javnozdravstvene akcije u svim većim gradovima Hrvatske. U Zagrebu na Trgu Bana Jelačića od 12 do 16 sati bit će organizirano mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi. Građanima će se dijeliti edukativni materijali o zdravlju bubrega, a bit će im dostupni i savjeti liječnika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
