Pravobranitelji u Hrvatskoj biraju se na osmogodišnji mandat, a bira ih Sabor. Upravo pred saborskim auditorijem pravobranitelji jednom godišnje podnose izvješća o svom radu u prethodnoj godini. Među ostalim i ona financijske prirode.
> Dossier pravobranitelji (2): Što kažu njihove imovinske kartice?
Rad samih pravobranitelja, kao i rad njihovih ureda i zaposlenika, financira se najvećim dijelom iz državnog proračuna. Manji dio novca pristiže kroz donacije različitih subjekata, uglavnom inozemnih.
Na što troše novac? Koliki su im godišnji prihodi, a koliki rashodi? Koliko novca se izdvaja za osobne i intelektualne usluge te službena putovanja? Sve to, pa i daleko više, pokazuju upravo njihova financijska izvješća.
>Trebaju li Hrvatskoj čak četiri pravobraniteljice?
Pravobranitelj za djecu
Prema Zakonu o pravobranitelju za djecu, pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević ima dva zamjenika.
Prema podacima na stranici ovog ureda, stručno savjetničke poslove u Uredu obavlja multidisciplinarni tim koji čine dvije dužnosnice i 15 savjetnica. Administrativno tehničke i računovodstvene poslove obavlja četvero službenika.
Prema Godišnjem izvještaju o izvršenju financijskog plana za 2023. godinu, planirano je 921.290,00 eura, a ostvareno 918.842,23 eura.
Prihod iz proračuna iznosio je 908.842,23 eura. Deset tisuća eura pristiglo je iz donacija.
Od ukupno 918 tisuća eura rashoda, nešto više od 911 tisuća odnosi se na rashode poslovanja. Iznos od 655.153,35 eura čine rashodi za zaposlene. Za plaće za redovan rad isplaćeno je 545.968,25 eura. Za prekovremeni rad izdvojeno je 2.414,62 eura.
Pod “ostale rashode za zaposlene” naveden je iznos od 16.287,34 eura.
Doprinosi za plaće, kao i doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje, navedeni su jednakim iznosom, i to od 90.483,14 eura.
Materijalni rashodi u ovom pravobraniteljstvu iznose nešto iznad 256 tisuća eura.
Za naknade troškova zaposlenima 2023. godine izdvojeno je gotovo 46 tisuća eura, a nešto više od 31 tisuću koštala su službena putovanja.
Naknade za prijevoz, rad na terenu i odvojen život iznosile su gotovo 12 tisuća eura.
Rashodi za usluge poput telefona, komunalnih usluga, kao i troškovi promidžbe i informiranja ukupno su iznosili preko 156 tisuća eura. Za “intelektualne i osobne usluge” ured pravobraniteljice za djecu potrošio je 44.704,46 eura.
Pravobranitelj za ravnopravnost spolova
U instituciji kojoj je na čelu Višnja Ljubičić, iz dokumenta iz 2023. godine o prijemu u državnu službu u ured ove pravobraniteljice, pravilnikom je predviđeno zapošljavanje ukupno 14 državnih službenika. U njezinom financijskom izvješću za 2023. godinu, ukupni prihodi iznosili su 1.151.807,40 eura. Zanimljiv je podatak da su u prethodnoj godini prihodi poslovanja ove institucije iznosili “tek” 411.057,93 eura.
Prihodi koji su navedeni kao pomoć iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna te pomoć od međunarodnih institucija i tijela EU iznose nešto više od 590 tisuća eura.
Kao “prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a na temelju ugovorenih obveza” navedena je brojka od 560.955,87 eura.
Što se tiče rashoda, u pitanju je iznos od milijun i 85 tisuća eura.
Rashodi za zaposlene iznosili su nešto više od 400 tisuća eura. Za bruto plaće je izdvojeno 335.932,37 eura, a ostale naknade za zaposlene iznosile su 8.184,81 eura. Za doprinose na plaće isplaćeno je 56.146,50 eura.
Materijalni rashodi iznose više od 152 tisuće eura. Naknade troškova zaposlenima, službena putovanja te naknade za prijevoz, terenski rad i odvojen život iznose oko 27 tisuća eura.
Usluge promidžbe i informiranja stajale su gotovo 30 tisuća eura. Za intelektualne i osobne usluge izdvojeno je 51.734,85 eura. Zanimljivo, godinu ranije na ovu je stavku potrošeno tek nešto više od devet tisuća eura.
“Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna” iznose 416.550,32 eura. Iznos pomoći inozemnim vladama je nešto viši od 37 tisuća eura. No, pomoć međunarodnim organizacijama, institucijama i tijelima EU iznosi 306.238,24 eura.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Pravobranitelj za osobe s invaliditetom
Darijo Jurišić, koji je sredinom ožujka ove godine preuzeo funkciju pravobranitelja za osobe s invaliditetom, podnio je u svibnju izvješće o radu pravobranitelja za 2023. godinu. Podsjetimo, tada je na čelu institucije pravobranitelja za OSI bila Anka Slonjšak.
U sklopu ovog izvješća o radu, na 324. stranici, nalazi se i dio o financijskom poslovanju. Također, pojašnjene su pojedine skupine prihoda i rashoda.
“Od ukupno planiranih sredstava za 2023. godinu u iznosu od 748.624 eura, rashodi iznose 693.760 eura odnosno 92,67%. Administracija i upravljanje: na stavkama za Rashode za zaposlene planirano je 743.979 eura, a potrošeno je 691.704 ili 92,67%, uz napomenu da je izvršenje u ovom postotku zato što smo dio sredstava na rashodima za zaposlene preraspodijelili tijekom mjeseca prosinca sukladno uputama Ministarstva financija. Na dan 31. prosinca 2023. kod Pravobranitelja za osobe s invaliditetom je bilo zaposleno 18 državnih službenika/ce i troje dužnosnika/ce. Planirana sredstva za Materijalne rashode u 2023. godini iznosila su 183.487 eura od čega je izvršeno 131.737 eura ili 71,79%. Sredstva materijalnih rashoda korištena su najvećim dijelom za pokriće režijskih troškova sa stavki usluga tekućeg i investicijskog održavanja, energije, komunalnih, te računalnih usluga, kao i za potrebe redovitog poslovanja ureda (službena putovanja, naknade za prijevoz, uredski materijal, usluge promidžbe i informiranja te intelektualne usluge). Planirana sredstva za Financijske rashode u 2023. godini iznosila su 126 eura, od čega je utrošeno 5,29 eura ili 4,20%. Opremanje: sredstva vezana uz nabavu nefinancijske imovine planirana su u iznosu od 4.645 eura od čega je izvršeno 2.056 eura, odnosno 44,26%. Rashodi se odnose na kupovinu uredske opreme kao zamjena za dotrajalu opremu.”
Prema Pravilniku o unutarnjem redu, ova institucija ima pravobranitelja i dva zamjenika. Ured zapošljava i 21 državnog službenika.
>Pravobranitelji u Hrvatskoj – brane li nečija prava ili lobiraju za nečije interese?
Pučki pravobranitelj
U Izvještaju o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji, navedeno je da “Ured pučkog pravobranitelja pripada u Opće javne usluge koje nisu drugdje svrstane, a ukupni rashodi razreda 3 i razreda 4 iznose 2.311.669,53 eura“.
Prema financijskom izvješću za 2023. godinu, od 1. siječnja povećanje obveza u tom razdoblju iznosi 2.344.324,69 eura.
Na obveze za zaposlene išlo je 1.925.112,95 eura. Za materijalne rashode odvojen je iznos od 418.316,50 eura. Prema njegovom Pravilniku o unutarnjem redu, u Uredu pučkog pravobranitelja zaposlen je čak 91 državni službenik i jedan namještenik.
Stanje obveza na dan 31. prosinca 2023. iznosilo je 179.685,20 eura.
Bilješke s pojašnjenjima
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ostavila je i bilješke uz financijska izvješća za 2023. godinu. U njima je pojasnila “značajnija odstupanja u odnosu na prethodnu godinu”.
U tim se odstupanjima među ostalim dotaknula rashoda za plaće, dugotrajnih bolovanja i drugih rashoda za zaposlene poput otpremnina i službenih putovanja.
U 2023. godini ostvaren je prihod za projekt “Podrška nacionalnim institucijama za ljudska prava u praćenju ljudskih prava i vladavine prava” na izvoru 51 – Pomoći EU.
Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje poslovanja veći su, kako se navodi, “radi povećanih rashoda za plaće i prava iz kolektivnog ugovora”.
U bilješkama stoji i da su rashodi za plaće “veći radi povećanja osnovice za izračun plaće i dodataka na plaću”.
“Radi dugotrajnih bolovanja povećala se potreba za prekovremenim radom. Ostali rashodi za zaposlene veći su radi više isplata otpremnina radi odlaska u mirovinu (tri isplate) i rashoda prema Kolektivnom ugovoru.”
Povećanje rashoda za službena putovanja odnosi se na službena putovanja vezana uz projekt “Podrška nacionalnim institucijama za ljudska prava u praćenju ljudskih prava i vladavine prava”, te povećan broj putovanja vezanih uz redovne aktivnosti ureda.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
