Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se svake godine 14. studenoga, sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation).
U svijetu od šećerne bolesti boluje 463 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 700 milijuna do 2045. godine.
Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 374 milijuna ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 4,2 milijuna ljudi, odnosno 1 osoba svakih 8 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika.
Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti.
Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.
Prema podatcima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2019. bilo 315.298 osobe sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu.
Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000. Šećerna bolest je 4. vodeći uzrok smrti sa udjelom od 5.4% u 2018. godini.
Mnogi i ne znaju da nose u sebi ovu kroničnu nezaraznu bolest
Prema posljednjim podatcima, u Hrvatskoj je oko 310 tisuća oboljelih od šećerne bolesti. No, mnogi ni ne znaju da u sebi nose ovu kroničnu nezaraznu bolest, pa je brojka daleko veća. Procjenjuje se da je gotovo 500 tisuća oboljelih u Hrvatskoj.
Zbog pandemije COVID-19, stanje je i još gore, jer mnogi nisu obavili liječničke preglede i redovite kontrole. Prema službenim podatcima za 2021. godinu, čak 60% osoba sa šećernom bolešću tip 2 se nije odazvalo na preglede i kontrolu.
„Prvi put od kada pratimo stanje oboljelih u Hrvatskoj, imamo smanjenje. Tomu razlog nije da je manje oboljelih, nego je puno manje otkrivenih novooboljelih. Puno više nam je dijabetičara umrlo. Rezultat tog smanjenja je zato što su ljudi zbog pandemije COVID-a manje posjećivali liječnike.“- rekla je krajem listopada dr. sc. Tamara Poljičanin, Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Trenutačna slika osoba sa šećernom bolešću nije dobra- premalo se kreću, velik broj ih je pretilo, a ne odlaze na sistematske preglede, koji su obvezni napraviti jednom na godinu.
„Slika opće populacije nije dobra. Samo 20% ljudi se kreće, imamo najdeblje muškarce u Europi, trećina djece do 8 godina imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretila. Onda nije ni čudo da je kod osoba sa šećernom bolešću slika još gora. 80% osoba sa šećernom bolesti imaju prekomjernu tjelesnu težinu i pretili su. Potrebna nam je pravilna prehrana i redovito kretanje. Treba se pokrenuti!“- izjavila je Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.
„Prevencija je dugotrajan proces, gotovo cjeloživotan. Kreće se od najranije dobi. Recimo, kretanje djece – u najmlađoj dobi, kreću se oko 88%, a već u srednjoj školi padnu ispod 20%. Zašto je to tako, zato što gledaju obrazac ponašanja nas odraslih. Ne možete očekivati sve od sustava, već pojedinac mora krenuti od sebe, da se mijenja na bolje. „- objasnila je prim. Vera Katalinić Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
