Oko polovice svih srčanih udara pogrešno se shvaća za manje ozbiljne probleme i može povećati rizik od smrti od koronarne bolesti. Tihi srčani udar, poznat kao tihi infarkt miokarda, čini približno 45% svih srčanih udara i uglavnom pogađa mušku populaciju.
Liječnici ga opisuju kao “tihi” srčani udar jer kad se pojavi, simptomima nedostaje intenzitet akutnog srčanog udara, kao što su ekstremna bol i pritisak u grudima, probadajuća bol u ruci, vratu ili čeljusti, iznenadno otežano disanje, znojenje i vrtoglavica, prenosi ordinacija.večernji.hr.
“Simptomi tihog infarkta mogu biti vrlo blagi i trajati vrlo kratko, zbog čega ih često zamjenjujemo s nekim uobičajenim, manje ozbiljnim tegobama i u pravilu zbog toga zanemarujemo. Na primjer, moguće je da osjećate umor ili tjelesnu nelagodu za što ćete okriviti naporan radni tjedan, probleme sa spavanjem, ili neke općenite simptome povezane sa starenjem“, upozoravaju liječnici.
Također, ponekad pogrešno tumačimo mjesto na kojem se bol pojavljuje. Kod tihog infarkta možete osjetiti nelagodu u središtu prsa, a ne oštru bol na lijevoj strani prsnog koša, koju mnogi ljudi povezuju sa srčanim udarom. “Ljudi se čak mogu osjećati potpuno normalno za vrijeme tihog infarkta i nakon toga, što dodatno povećava mogućnost propuštanja znakova upozorenja”, napominju liječnici.
Simptomi
Iako jedan dio srčanih udara nastaje u snu, a jedan dio uopće ne razvija simptome (»nijemi« ili »tihi« infarkt), najčešći simptomi srčanog udara jesu:
– neugoda u prsnom košu, koja može biti dulja od nekoliko minuta ili može dolaziti na mahove, a osjeća se kao stiskanje, neugodan pritisak, »ispunjenost« ili »drobljenje«;
– oštra ili tupa bol različitog intenziteta i trajanja (može biti kratkotrajna, ali i trajati satima), ne mora biti ograničena i može se širiti i u druge dijelove tijela;
– bol i neugoda u donjoj čeljusti, u jednoj i/ili obje ruke, leđima, vratu i trbuhu (osobito u »žličici«);
zadihanost, koja daje osjećaj »nedostatka zraka«, »kratkoće daha« ili »nemogućnosti udisanja«, a često je udružena s neugodom u prsnom košu i s boli;
– pojava hladnog znoja, mučnine, povraćanja, bljedila i opće slabosti;
»lupanje« srca koje se očituje pulsom 120-150 otkucaja u minuti, osobito ako je udruženo s »kratkoćom daha«;
– iznenadna nemogućnost pokretanja tijela (ruku i/ili nogu);
– iznenadan gubitak svijesti;
– iznenadna oštra glavobolja;
– sve navedeno može biti praćeno uznemirenošću, osjećajem straha i bliske smrti;
– osobe koje boluju od angine pektoris trebale bi pozvati pomoć ako im bol ne prođe 10 minuta nakon primjene nitroglicerina;
– osobe sa srčanom bolesti trebale bi pozvati pomoć ako im bol traje dulje od 2 minute.
