Povodom Prijedloga Obiteljskog zakona koji je potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić predstavila na vladi prošle godine, a kojim se uvodi ograničena poslovna sposobnost, Udruga za samozastupanje i GONG na konferenciji za novinare iznijeli su drukčije stavove i javno predstavili “Izmjene sustava skrbništva u Prijedlogu Obiteljskog zakona – podrška koja nedostaje”.
Poslovna sposobnost svojstvo je fizičke i pravne osobe da vlastitim očitovanjem volje stvara pravne učinke, stječe prava i obveze. Osoba postaje punoljetna s navršenih osamnaest godina i stječe poslovnu sposobnost, no može ju izgubiti iz određenih razloga. Obiteljski zakon navodi duševne smetnje kao uzrok njezina lišavanja, a u Hrvatskoj je19 000 osoba lišeno poslovne sposobnosti.
“Od tih 19 000 osoba, njih je 16 000 potpuno lišeno poslovne sposobnosti. Postoji značajan broj ljudi za koji će stručnjaci i opća javnost reći da to nije u redu. Institut lišavanja poslovne sposobnosti koristi se vrlo ekstenzivno, čime se čovjek proglašava objektom”, rekao je Damjan Janjušević iz Udruge za samozastupanje.
Udrugu za samozastupanje osnovale se osobe s intelektualnim teškoćama. Prva je i zasad jedina udruga u kojoj mogu organizirano raditi na ostvarivanju svojih prava. Vođeni tim ciljem organizirali su konferenciju za novinare i javno izrazili svoj stav o Prijedlogu Obiteljskog zakona koji je prošao prvo saborsko čitanje.
Janjušević je naglasio da žele uskladiti Prijedlog s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, međunarodnim dokumentom UN-a koji je usvojen 12. prosinca 2006. godine. Konvenciju je potpisala tadašnja potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor 2007. godine u ime Vlade Republike Hrvatske.
“Sadašnji prijedlog Zakona predviđa da svi ljudi budu djelomično lišeni poslovne sposobnosti. Ljudima s intelektualnim teškoćama i duševnim smetnjama potrebna je pomoć, no skrbnici su do sada za njih odnosili odluke. Taj sistem nije po Konvenciji. Njima treba podrška u donošenju odluka, a ne skrbnik koji će odlučiti umjesto njih”, rekao je Janjušević.
U članku 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom napisano je da države potpisnice ponovno potvrđuju da osobe s invaliditetom svugdje imaju pravo na priznanje poslovne sposobnosti. Nadalje, države potpisnice priznaju da osobe s invaliditetom uživaju poslovnu sposobnost na jednakim osnovama s drugim licima u svim oblastima.
Osoba s intelektualnim teškoćama Senada Halilčević predsjednica je Europske platforme samozastupnika koja je usporedila svoj nekadašnji život u institucijama sa životom kojim živi danas.
“Dok sam bila u instituciji, radila sam u praonici. Iako je radnica dobivala normalnu plaću, ja sam dobivala 80 kuna mjesečno. A kada nije bilo radnice, radila sam i po 12 sati. Kako nisam mogla biti na večeri, morala sam čekati doručak”, rekla je Halilčević koja danas može sama otići u dućan, kupiti što njoj odgovara, a ne što drugi kažu da joj treba odgovarati.
Iako Zakon o suzbijanju demokracije obuhvaća i osobe s invaliditetom, a diskriminacija je svako razlikovanje, isključivanje, ograničavanje ili bilo kakvo stavljanje osobe u nepovoljan položaj po osnovi individualnosti, primjena Zakona u praksi nailazi na teškoće.
Važnost ostvarivanja prava osoba s intelektualnim poteškoćama prepoznali su u GONG-u i nadaju se da će se pronaći način na koji će se sustav skrbništva u Republici Hrvatskoj moći urediti u skladu s Konvencijom UN-a.
“U ponedjeljak imamo okrugli stol u Hrvatskom saboru i očekujemo da će barem jedan dio preporuka biti uvršten u Prijedlog Obiteljskog zakona, ali da se neće stati na tome nego i dalje sustavno raditi na napuštanju sustava skrbništva i uvođenja sustava podrške u odlučivanju”, rekla je Natalija Mirković iz GONG-a i naglasila da žele promjenu pristupa prema osobama s intelektualnim teškoćama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
