Sve više ljudi diljem svijeta prečesto uzima antibiotike, čime nerijetko i razviju otpornost na njihovo djelovanje. Prečesto uzimanje antibiotika može ozbiljno narušiti ravnotežu dobrih i loših bakterija u crijevima i prouzročiti nove zdravstvene tegobe, stoga s primjenom antibiotika treba biti iznimno oprezan.
> Europski dan svjesnosti o antibioticima
Problem neodgovorne i nekontrolirane uporabe antibiotika svake je godine sve izraženiji. Stoga je Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima prilika da još jednom naglasimo njihovu važnost u očuvanju zdravlja, ali i važnost odgovornog korištenja, što nažalost nije uvijek slučaj.
– U ovoj nekakvoj kasnojesenskoj, zimskoj sezoni očekujemo povećani broj respiratornih infekcija. To su najčešće infekcije u ljudi, međutim u 90 posto slučajeva su izazvane virusima na koje antibiotici ne djeluju. Paradoksalno, 75 posto antibiotika se upravo potroši na te indikacije respiratornih infekcija, tako da očito trošimo antibiotike uzalud, objašnjava prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.
Nažalost, to nije samo financijski gubitak. Puno gora posljedica jest stvaranje sve većeg broja sojeva bakterija otpornih na dostupne antibiotike, što predstavlja globalni problem.
– Ako previše pijemo, konzumiramo antibiotike, ne znamo da se u nama stvaraju takve rezistentne bakterije koje onda u momentu, možda ne kod nas, mi bakterije dijelimo međusobno svaki put kad se rukujemo, kad smo u indirektnom, direktnom kontaktu. To je prirodno. Ne treba od toga imati fobiju, ali na taj način rezistentne bakterije svako toliko nađu svoj put da naprave bolest i onda je danas problem da te bolesti i infekcije sve teže liječimo, dodaje prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević,
– I već neko duže vrijeme antibiotici se koriste za liječenje bolesti za koje nisu indicirani i već sada imamo negativne posljedice, postoji rezistencija za neke značajne antibiotike koji su nam spašavali živote u proteklih dvadeset ili pedeset godina, upozorava Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
Potrošnja antibiotika na godišnjoj razini Hrvatsku svrstava u europski prosjek.
– Što bi neke zadovoljilo, možete reći da je čaša na pol puna ili na pol prazna. Mi kao struka vidimo na pol praznu i voljeli bismo, imamo uzor zemlje, to su skandinavske zemlje, Nizozemska, koje troše puno manje antibiotika. Paradoksalno manje troše, a imaju više. Imaju veću očekivanu životnu dob, manje umiru od infekcija. Znači, uz manje novaca se može postići više, ističe prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.
– I ne samo kroz službene podatke nego imamo informacije i o tom takozvanom crnom tržištu antibiotika. Mi imamo susjede na istočnoj granici, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, gdje se antibiotici nažalost mogu kupiti bez recepta i mi imamo podatke od kolega koji rade u tim graničnim područjima da su to kupnje, od 10, 20, 30 kutija Klavocina i Azitromicina bilo kojeg proizvođača, gdje pacijenti sami sebi nažalost propisuju tu terapiju. Mislim da službeni podaci nisu dovoljno dobar pokazatelj koliko zapravo zloupotrebljavamo tu jednu životno spašavajuću intervenciju u zdravstvu, naglašava Soldo.
Stručnjaci upozoravaju da je krajnje vrijeme da se prema antibioticima počnemo ponašati odgovorno kako bi se njihova potrošnja smanjila, uz ciljano korištenje.
– Trebalo bi nam malo više discipline u životu, i među građanima. Zašto među građanima? Činjenica je da antibiotik pripisuje liječnik. To je isto jedna fronta unutar struke, nije to tako crno bijelo protumačiti kad treba, kad ne treba dati antibiotik, ali naravno da edukacija ide i u tom smislu. Međutim, normalno je i da liječnik odgovara na očekivanja pacijenta, rekla je prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević.
Za kraj valja ponoviti nekoliko važnih savjeta. Antibioticima se liječe bakterijske, a ne virusne infekcije. Antibioticima se ne liječi gripa ili prehlada, antibiotikom se ne snižava povišena temperatura. Valja ga uzimati samo po preporuci liječnika, i popiti cijelu preporučenu dozu.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
