Jednako kao i odrasli tako i bebe mogu zbog pretjerane težine biti izloženi bolestima, prije svega bolesti srca i krvnih žila. Naime, tek rođeno dijete čija se težina u prvim mjesecima života brzo povećava može biti izloženo većem riziku od bolesti srca i krvožilnog sustava, odnosno, hipertenzije, u kasnijem životu, upozoravaju stručnjaci iz Velike Britanije, a prenosi BBC.
Razlozi hipertenzije kod odraslih ljudi
Znanstvenici su pokušali istražiti razloge hipertenzije kod odraslih ljudi i uspjeli su pronaći razlog u samom početku života, dakle, u prvim mjesecima djetinjstva. Tako da se manja težina bebe nego što je to prosječno također dovodi u vezu s povišenim krvnim tlakom kasnije u životu, naravno, ako se ta težina naglo počne mijenjati u prvim mjesecima poslije rođenja.
Autori istraživanja odlučili su odrediti da li i na koji način dijete koje raste do svoje pete godine, a koje ima problema s viškom kilograma, u odrasloj dobi može bolovati od visokog tlaka. Znanstvenici su pratili stanje na 679 osoba u Velikoj Britaniji i to u razdoblju od čak 25 godina. Rezultati tog istraživanja su tako pokazali da su oni koji su bili skloni naglom debljanju u prvim mjesecima života te ponovno od druge do pete godine bili skloniji viskom sistoličkom, dakle, gornjem, krvnom tlaku. Naglo dobijanje na težini odmah nakon rođenja u vezi je s povišenim donjim, odnosno dijastoličkim, krvnim tlakom.
Spomenimo kako je sistolički tlak zapravo pritisak u arterijama kada se srce kontrahira, dok dijastolički tlak predstavlja pritisak između dva otkucaja srca.
Kako bi razumijeli vraćaju se u djetinjstvo
Znanstvenici tvrde da moraju uzeti u obzir ono što se događa odmah po rođenju kako bi razumjeli zašto neki ljudi imaju visok krvni tlak kasnije u životu.
Važno je spomenuti da vrijednost krvnog tlaka varira i da je promjenjiva čak i kod zdravih osoba, bez problema s hipertenzijom. Tlak varira ovisno o dobu dana te je podložan utjecaju vanjskih i unutrašnjih čimbenika.
Radi se o promjenama koje su posljedica raznih aktivnosti brojnih mehanizama kojima organizam pokušava sam sebe zaštititi nastojeći održati protok krvi ovisno o trenutnim potrebama.
Tlak kod prosječnog čovjeka s 20, 60, 80 godina
Kod prosječnog zdravog mladog čovjeka, u periodu mirovanja, sistolički tlak se kreće oko 120, dok je dijastolički 80 mmHg. Ove vrijednosti ostaju nepromijenjene do sredine dvadesetih godina, nakon čega se postupno penju.
Kad čovjek ima 60 godina prosječni sistolički tlak je oko 140, a kod prosječnog 80-godišnjaka 160 mmHg.
Visoki krvi tlak je poznat kao tihi ubojica i može povećati rizik od srčanog udara te bolesti srca i krvnih žila, najčešće ga primjećujemo, nažalost, kasno, kada je već došlo do raznih oštećenja.
