‘Mrsićevo’ volontiranje: kako u društvo na mala vrata uvesti robovlasništvo

“U široj javnosti je gotovo nezabilježeno prošao podatak kako je Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje poslodavcima iz privatnog sektora nedavno ukinulo ograničenja pri korištenju mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, tzv. ‘Mrsićevog volontiranja’. Tek su jedne dnevne novine prenijele informaciju kako će sada poslodavci sasvim legalno moći angažirati nove volontere na mjesta onih kojima je istekao ugovor o stručnom osposobljavanju, bez gotovo ikakvih dodatnih uvjeta”, istaknuli su iz Matice hrvatskih sindikata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetili kako su dosad poslodavci mogli uzimati nove volontere samo u slučaju da barem polovicu dosadašnjih zadrže i ponude im pravi radni odnos.

“Ovim izmjenama je de facto legalizirana dosadašnja tiha praksa nemalog broja poslodavaca da volontere prime i iskoriste za repetitivno obavljanje najosnovnijih poslova, bez nekog suvislog programa osposobljavanja ili izučavanja potrebnih vještina, te ih po isteku ugovornog roka mijenjaju kao na pokretnoj traci, odbacujući stare i uzimajući nove zajedno s novom tranšom državnih poticajnih sredstava. Rezultat? Postupno uvođenje robovlasničkog društva na mala vrata”, kazali su te dodali: “Jer kako drugačije nazvati model u kojem su mlade visokoobrazovane osobe primorane stupati u ugovorni odnos u kojem im se, umjesto primjerene plaće za primjeren rad, za osmosatno radno vrijeme (a nerijetko i duže, jer tko zapravo u stvarnosti kontrolira te odredbe o zabrani prekovremenog rada za volontere) nudi tek naknada dostatna da pokrije osnovne troškove prehrane i prijevoza, a nakon godinu-dvije ih se baca nazad na Zavod za zapošljavanje, ovog puta s dodatnim hendikepom da se više ne mogu prijaviti čak ni za novo stručno osposobljavanje”.

“Kakvo iskustvo su doista stekli? Kakva perspektiva im se smiješi? Tko će im ponuditi stalan radni odnos i normalnu plaću kad svake godine s fakulteta u žrvanj pristiže novo ‘meso’ dovoljno očajno da prihvati rad za tričavih 1600 kuna?”, kazali su ocijenivši kako je ministar Mrsić svojedobno, ima tome već koja godina, najavljivao kako će se novcem iz europskih fondova „podebljati“ iznos naknade za volontiranje do visine minimalne plaće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Da se razumijemo, i takav iznos je jad i bijeda za nekog tko pet dana u tjednu odrađuje puno radno vrijeme na radnom mjestu koje zahtijeva fakultetsko obrazovanje, međutim bio bi to barem korak u pravom smjeru. No umjesto toga, dobili smo nešto puno gore. Ovim najnovijim potezom HZZ-a se jedna, od samog početka potpuno pogrešno postavljena politika pretvara u još dublju nepravdu prema mladim generacijama, a time i prema društvu u cjelini”, objasnili su te dodali: “Umjesto da se državnim poticajima atraktivnijim učini već priznati i uhodani model pripravničkog ugovora gdje mlada osoba za svoj rad dobiva barem nekakvu plaću i po isteku pripravništva i uspješnom polaganju stručnog ispita ima pred sobom perspektivu stalnog zaposlenja, država preferira jednu nakaradnu mjeru kojom vrši direktan udar na cijenu rada, unosi dodatnu nesigurnost u tržište rada i doslovno tjera mlade na emigraciju iz zemlje. Neka nam ministar Mrsić pojasni koja će to normalna osoba u takvim okolnostima u Hrvatskoj zasnivati obitelj, imati djecu? Od čega će ih financirati?”.

“Uz ovakav maćehinski odnos države prema svojim građanima, nije ni čudo što nam u izvoznoj bilanci zadnjih godinu dana najveći uzlazni trend pokazuje – visokoobrazovana radna snaga. Jer ako ništa drugo, sa 1600 kuna mjesečno barem se može upisati tečaj stranog jezika i umjesto na Zavodu za zapošljavanje, bolju budućnost potražiti u Kanadi ili na Novom Zelandu”, zaključili su.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.