Činjenica da se Grčka nalazi na rubu bankrota, naravno, ukoliko se nešto dramatično ne promijeni u idućim satima, danima, što se može dogoditi, odrazila se i na stanje u Hrvatskoj, građani se sve češće pitaju što bi se dogodilo kada bi u Hrvatskoj došlo do bankrota, kada bi država bankrotirala. Dakako, treba imati na umu da država ne može poput privatne osobe ili raznih privatnih tvrtki bankrotirati, s obzirom da države uvijek mogu pronaći način da produže agoniju i prolongiraju bankrot.
Kako se produžava agonija države?
Naime, države nerijetko posuđuju novac od vanjskih te unutarnjih kreditora, što privatne kompanije ne mogu, na ovaj način krpaju se rupe u državnom proračunu te se financira deficit koji nastaje nesrazmjerom prihoda i rashoda državnog budžeta, pojednostavljeno rečeno, do takve situacije dolazi kada se troši više nego što se ima, a to se u Hrvatskoj, nažalost, događa već dugo vremena i uglavnom se troši više uoči izbora, kupuju se glasovi.
Država novac može posuditi izdavanjem obveznica, kao i prodajom istih stranim investitorima, što se kod nas ne tako rijetko znalo prikazivati kao veliki uspjeh, iako račun prije ili poslije dolazi na naplatu, kao što je došao Grčkoj. Drugi način zaduživanja je dizanje kredita, o povoljnim uvjetima kreditiranja ovisi i kreditna sposobnost države koje su u teškim financijskim situacijama, dakle, na rubu, imaju lošiju kreditnu sposobnost te se zadužuju po principu “daj što daš”, odnosno, podižu se nepovoljni krediti koje treba vraćati. Država proglašava neku vrstu bankrota u trenutku kada ratu duga koji stiže na naplatu nije u stanju vratiti djelomično ili u potpunosti – tu informaciju javno obznanjuje Vlada, piše dnevnik.hr.
Bankrot države je vrlo stresan za građane
Bankrot države, naravno, nije tako rijetka pojava, iako je uvijek stresan za građane koji se nađu u velikoj neizvjesnosti, što se najbolje vidi zadnjih sati na grčkom primjeru. Ako pratite zbivanja u Grčkoj nakon što dogovor između grčke Vlade i Europske unije nije uspio u mjeri u kojoj se očekivalo, u kojoj se nadalo, možete vidjeti klasičan oblik panike, redove u praznim trgovinama, na benzinskim postajama, ispred bankomata, sve je manje novca. Na kraju dolazi totalni kolaps.
Ipak, u posljednjih 200 godina na području Europe bankrotiralo je 60-tak država, naravno, u različitim uvjetima. Bankrot države danas i bankrot države prije 100 godine nije ista stvar. U svijetu najviše su bankrotirale države s prostora Južne Amerike, Venezuela te Ekvador, teške financijske probleme imale su čak 11 puta, do danas, s obzirom na standard u spomenutim državama, se nisu oporavile.
Bankrot Grčke bi se odrazio na Hrvatsku, ali…
Kada bi se dogodio scenarij koji je u Grčkoj sve izvijesniji, dakle, kada bi Grčka proglasila bankrot, većeg šoka u Hrvatskoj ne bi bilo, iako su i Hrvatska i Grčka kao članice Europske unije na neki način povezane, dakako, financijski. Naime, bankrot Grčke Europa očekuje već duže vremena te je za takav ishod spremna, iako ne sasvim. Bankrot Grčke prelio bi se na hrvatsko gospodarstvo putem viših kamatnih stopa u eurozoni, no, do većeg šoka, kako smo rekli, na tržištima novca ne bi došlo. Dakle, eventualni grčki bankrot bi se odvijao u novom kontekstu koji je na tržištima kapitala stvorilo kvantitativno olakšavanje ECB-a koje je novac učinilo bitno jeftinijim nego što je bio kada su prvi problemi s grčkim suverenim dugom počeli, piše dnevnik.hr.
Bankrot u Hrvatskoj i godine nakon toga
Ukratko, Hrvatska bi imala negativnih posljedica od bankrota Grčke, no, ništa što bi traumatično utjecalo na hrvatsko gospodarstvo, međutim, kako bi hrvatski građani podnijeli eventualni bankrot Hrvatske? Ukoliko ste zaduženi u kreditima uz valutnu klauzulu ili ako ste zaposleni u javnom sektoru.
Prvi udar bi išao posredstvom valutne krize, zbog koje bi se svi međunarodni investitori rješavali financijske imovine denominirane u kunama ili samih kuna u gotovini, nakon čega bi došlo do deprecijacije kune, prevedeno, došlo bi do rasta tečaja, zbog čega bi se na udaru našli hrvatski građani koji imaju kredite u eurima uz valutnu klauzulu. Sve ovo imalo bi za posljedicu drugu nevolju koja nužno prati bankrot, govorimo o inflaciji, pogotovo u trenutku kada je domaća razina cijena u velikoj mjeri određena uvoznim cijenama koje bi se uslijed deprecijacije kune povećale. Drugim riječima, drugi se korak vezuje uz činjenicu da je Hrvatska članica Europske unije, nije izolirani otok.
Naposljetku bi se direktno umiješale međunarodne financijske institucije koji bi tražile velike fiskalne prilagodbe, drugim riječima, došlo bi do drastičnog rezanja plaća u javnom sektoru, rezanja mirovina i drugih socijalnih davanja što bi rezultiralo urušavanjem standarda građana u godinama koje bi slijedile poslije bankrota. Neki stručnjaci tvrde da se minimalno jedno desetljeće ne bismo vratili na vrijeme uoči samog sloma, dakle, uoči početka kraja.
Mladi odlaze u potrazi za boljom budućnosti
Nažalost, Hrvati nisu u zavidnom položaju, iz međunarodnih financijskih institucija posljednjih godina Hrvatsku se upozoravalo na tešku gospodarsku situaciju, na pogrešne poteze i odluke Vlade, posljedica toga je činjenica da tisuće mladih ljudi odlazi iz Hrvatske, nemajući izbora, u potrazi za boljim životom. Odlaze obrazovani mladi ljudi, odlaze, liječnici, profesori, znanstvenici…
Koliko ćemo još izdržati? Nažalost, ne ovisi o nama!
