Karamarko: Petrov hoda ‘po tankom ledu’

Prvi potpredsjednik hrvatske vlade Tomislav Karamarko je u intervjuu kojega je u petak objavio sarajevski Dnevni avaz ustvrdio kako ne postoji nikakva afera u kojoj bi on bio u sukobu interesa zbog INA-MOL-a, uz ocjenu kako je u ovom slučaju oporba “prešla svaku granicu” napadima na članove njegove obitelji, dok je za Most kazao kako ta stranka “hoda po tankom ledu” kada traži njegovo odstupanje a krivce za vlastite promašaje umjesto među svojim članovima sada traži u drugima.

“Ne možete voditi vlastitu politiku baveći se unutarnjim problemima druge stranke”, kazao je Karamarko koji je, ne birajući posebice rječi, ocijenio kako u Mostu nemaju političkog iskustva odnosno kako su “u politiku ušli naivno jer su mislili da je teorija isto što i praksa”.

“Pokušaj glumljenja moralne vertikale i uzora drugima prilično je opasan hod po tankom ledu. Za sada kolega Petrov i neki iz Mosta hodaju po tankom rubu međusobne korektnosti i uvažavanja i za to ću zaista imati još jako malo razumijevanja”, najavio je Karamarko.

Komentirajući još jednom slučaj INA-MOL Karamrko je ponovio svoju tezu kako se radi o “takozvanoj aferi” jer za nju nema nikakva temelja.

On kaže kako je u cijelom slučaju riječ o poslovnom odnosu dvije privatne tvrtke od kojih je jedna u vlasništvu njegove supruge pri čemu je bit u činjenici da je i taj poslovni odnos prestao kada je on postao potpredsjednikom hrvatske vlade.

“Jasno mi je da se moji politički protivnici služe svim sredstvima da mi politički naštete ali u ovom slučaju su prešli svaku granicu dobrog ukusa i običaja korektnog ponašanja i počeli brutalno napadati moju obitelj. Za to postoji samo jedan razlog a to je moje mišljenje i stav o INA-i u kojem jasno zastupam pozicije nacionalnih interesa Hrvatske”, izjavio je Karamarko.

Oporbeni SDP je optužio da je svojim djelovanjem dok je bio na vlasti “dva puta ostavio katastrofalno stanje” u državi a da sada izmišljajući afere “pokušavaju opravdati plaće koje primaju” te se pokušavaju vratiti na vlast tako što nastoje paralizirati sustav.

Ustvrdio je kako je praktično svaki drugi član bivše SDP-ove vlade bio u sukobu interesa, da su brojni ministri bili prisiljeni odsupiti zbog raznih “nečasnih poslova” te kako su afere poput one s remontom MIG-ova ne samo kriminal nego i “izdaja nacionalnih interesa”.

Odgovarajući na pitanje o optužbama na račun sadašnje vlade zbog prešutne reafirmacije ustaštva u Hrvatskoj, Karamarko je kazao kako neki jednostavno ne žele čuti da se on jasno ogradio od svake vrste radikalizma i totalitarizma.

“Priče o ustašizaciji hrvatskog društva dio su planova za destabilizaciju Republike Hrvatske a one su posebno potencirane nakon promjene vlasti”, izjavio je Karamarko izrijekom stajući u obranu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića koji je, po ocjeni predsjednika HDZ-a “vješto razotkrio povijesnu činjenicu da antifašizam i komunizam nisu isto”.

Karamarko smatra da je Hasanbegović posebna meta kritika i stoga što je počeo uvoditi reda u financiranje rada nevladinih druga koje su, kako je ustvrdio, u vrijeme bivše vlade bile pod izravnim utjecajem politike.

“Tamo je bilo masovnog sukoba interesa, kršenja zakona i puno nereda”, kazao je Karamarko dodajući kako sada oni koji su ostali bez novaca šire optužbe o ustaštvu u Hrvatskoj.

Hrvatska će štititi Hrvate u BiH i pomoći jačanju te države

Hrvatska je otvorena za svaku vrstu suradnje koja će Bosnu i Hercegovinu voditi ka članstvu Europskoj uniji i NATO-u a dok se to ne dogodi traži da se poštuju preuzete međunarodne obveze i da se Hrvatima u BiH osigura potpuna ravnopravnost i uvažavanje činjenice da su konstitutivni narod, izjavio je Karamarko.

Istaknuo je kako činjenica da su Hrvati najmalobrojniji u BiH ne smije biti razlog da im se uskrate bilo kakva prava pa će Hrvatska na tome odlučno inzistirati.

Karamarko je najavio i kako će sadašnja hrvatska vlada nastojati intenzivnije koristiti odredbe ugovora o posebnim odnosima s Federacijom BiH.

Podsjetio je na ustavnu obvezu Hrvatske da brine o Hrvatima izvan domovine a u slučaju Bosne i Hercegovine to znači i brigu za stabilnost te države u cijelosti što je bio i povod za potporu koju je dao banjolučkom biskupu Franji Komarici kada je on postao metom napada zbog zalaganja za povratak Hrvata na područje Republike Srpske.

“Sve što Hrvatska politički zastupa kada je u pitanju BiH ne ide u prilog onome što je danas RS i što se u RS događa. Posebno zabrinjava činjenica da u RS i danas odbijaju priznati genocid koji je počinjen u Srebrenici, što odbijaju prihvatiti odgovornost za ratne zločine. To je trajna prepreka stabilnosti BiH, države u kojoj živi veliki broj Hrvata”, kazao je Karamarko dodajući kako ono što radi biskup Komarica treba podržati svaki političar kojemu je mir prioritet u vođenju politike.

Ukoliko netko priječi ljude u njihovu nastojanju da se vrate prijeratnim domovima, istaknuo je Karamarko, usporedba s Bleiburgom nije pretjerana.

Karamarko je još jednom oštro osudio istupe predsjednika RS Milorada Dodika kazavši kako je nevjerojatno da takva osoba koja niječe genocid u Srebrenici bilo kome dijeli lekcije.

“Njegova retorika ne pridonosi ničem drugom nego relativiziranju srpskih zločina u BiH i Hrvatskoj a Hrvatsku konstantno pokušava dovesti u vezu s ustaškim režimom. To tako neće ići”, kazao je Karamarko poručivši Dodiku da ukoliko želi ozbiljan dijalog mora prestati dovoditi u pitanje istinu o stradanju Hrvata i Bošnjaka u RS-u.

Karamarko je ocijenio kako je strateški interes i Hrvatske i BiH dobra povezanost dvije države.

BiH je, po njegovim rječima, “zagrljena Hrvatskom na strani koja gleda prema Europi” a raspoloživa sredstva u EU za prekograničnu suradnju mogu biti izvrsna prilika za obje države.

Hrvatska je, kazao je Karamrko, nedvojbeno politički lider u regiji no nema potrebu to stalno isticati niti tjerati nekoga da joj se politički pridružuje a istodobno je spremna ponuditi suradnju svima koji to žele i biti poveznicom državama regije prema EU ali i prema SAD-u.

Odbacio je i optužbe iz Srbije da Hrvatska blokira put te zemlje prema članstvu u EU pojašnjavajući kako je problem Beograda zapravo u tome što su se sami našli pred zidom jer nisu dosljedni u poliitčkom opredjeljenju.

“Oni moraju shvatiti kako težnja velikih sila da Srbija bude pod njihovim utjecajem nije tolika da bi Srbiji omogućila političku dvoličnost. Oni će se brzo morati opredijeliti žele li uistinu biti dio moderne Europe”, kazao je Karamarko.